Vujović: Iduće godine moramo biti oprezniji s nekretninama, neće svaka kupnja biti dobra

Pri odabiru između zlata i nekretnina kao investicije, nema univerzalnog odgovora. Oboje imaju svoje prednosti i nedostatke. Zlato pruža veću likvidnost i niže ulazne troškove, što ga čini dostupnim svima. S druge strane, nekretnine pružaju potencijal za rast vrijednosti kapitala i prihod od najma, ali dolaze s većim početnim troškovima i stalnim održavanjem. Međutim, iako je ulaganje u nekretnine unazad dvije godine sjedilo na tronu, u 2024. atraktivnija investicija ipak će biti zlato, mada postoje i neke nekonvencionalne klase imovine koje se čine sve privlačnijim, zaključili su u petak sudionici panela "Investicijski rodeo" u sklopu konferencije Bloomberg Adrije "Budućnost investiranja".

"Kad govorimo o investiranju, ne bih rekao da ulagači trebaju ulagati isključivo u zlato. Oni, između ostalog, trebaju ulagati i u zlato. Prava receptura je u diverzifikaciji ulaganja u različite klase imovina jer upravo to stvara snagu. Također, iako se u Goldman Graffu bavim zlatom, ja investiram i u nekretnine. Vjerujem da će i moj sugovornik Boro Vujović također reći da i on koristi istu formulu. Međutim, prednost zlata je što gotovo svi u njega mogu uložiti", rekao je Vladimir Potočki, predsjednik uprave tvrtke Goldman Graff.

Boro Vujović, osnivač i direktor tvrtke za promet nekretninama Operete, ipak je morao stati u obranu nekretnina.

"Kad gledamo statistiku, tko god je unazad dvije godine kupio bilo kakvu nekretninu, dobro prošao s obzirom na to kako je tržište nekretnina pratilo inflaciju. Cijene nekretnina, u odnosu na prošlu godinu, rasle su otprilike 20 posto. Onaj tko je mogao u njih ulagati, vidio je da je to bio dobar potez. Primjerice, prosječna cijena kvadrata 2013. godine bila je 1300 eura, a sada je 2700 eura po kvadratu. To je rast veći od 100 posto", rekao je Vujović.

No Vujović se osim nekretninama okrenuo i investiranju u još manje likvidnu imovinu – umjetnost, otkrio je moderator panela i voditelj Bloomberg Adrija TV-a Marko Perožić.

Od nekretnina do umjetnina

"Nedavno sam otkrio umjetnost kao način ulaganja. Osim na nekretnine, fokus mi je na umjetninama. Na umjetnost se često gleda kao na subjektivno ulaganje i to je imovina koja kod nas nije jako poznata. Međutim, u svijetu je dobar instrument za ulaganje. Samo 2022. godine na globalnom nivou ostvareno je 68 milijardi dolara prometa u svijetu umjetnina. Predviđam ekspanziju tog tržišta i kod nas. Napominjem da oni koji ulažu u umjetnine ne smiju imati samo zaradu na umu, nego činiti to iz nekih viših, kulturoloških razloga. I upozoravam, kada se jednom zaljubite u umjetnine, ne možete stati", rekao je Vujović.

Iako su globalno umjetnine jedan od legitimnih izbora pri ulaganju, u našoj regiji i dalje prevladavaju investicije u tradicionalnije vrste imovine poput nekretnina, bankovnih depozita i sličnog. Po svemu sudeći, postoji nešto zajedničko svima njima zbog čega su tako vrijedni na našem području.

"To je povijesno nasljeđe", objasnio je Ivan Odrčić, analitičar Bloomberg Adrije, te dodao: "Mnogi su se opekli. Gospodin Vujović će se složiti sa mnom kada kažem – cigla ne može propasti. Nije da se Hrvati ne okreću novim klasama, samo to oni čine jako sporo. Svako vrijeme donosi svoje, dolaze novi trendovi, a usudio bih se reći da i one tradicionalnije poput nekretnina možda ne čeka neka svijetla skora budućnost."

Kada su u pitanju razne vrste imovine u doba inflacije, kao zaštita se često spominje upravo zlato.

Milijuni eura ili dukati

"Postoji niz faktora koji utječu na formiranje cijena zlata. Ne možete uzeti samo jedan faktor u konotaciju toga i da će tako biti, morate uzeti korelaciju svih faktora u tom trenutku. Međutim, rekao bih da je strah glavni triger koji utječe na cijenu zlata. Vidjeli smo to u vrijeme pandemije, napada Rusije na Ukrajinu i sada tijekom sukoba na Bliskom istoku. Svima koji mogu, savjetujem ulaganje. Da biste zaštitili vrijednost svoje imovine, to možete učiniti upravo ulaganjem", kaže Potočki.

Prisjetio se jednog klijenta koji je ponukan lošim iskustvom odlučio sigurnost pronaći u ulaganju u zlato.

"Jedan klijent je odlučio kupiti 100 velikih dukata. Rekao je da leži na milijunima eura vrijednosti nekretnina, ali kada je došla pandemija, to mu ništa nije značilo. Zato sada želi ulagati u zlato. Kaže, ako se nešto dogodi, uvijek može tjedno prodati po jedan dukat i neće morati u kriznim godinama prodavati vrijedne nekretnine do kojih je mukotrpno došao", objašnjava Potočki koji kaže da je glavna zabluda o zlatu što su klijenti fokusirani samo na to koliko mogu zaraditi, ali ne razmišljaju dovoljno o rizicima.

Čeka nas godina zlata

Gledajući na godinu pred nama, Vujović kaže da možemo očekivati smanjenje broja transakcija na tržištu nekretnina i zaustavljanje trenda koji je vladao unazad dvije godine. Smatra da cijene neće rasti te da je moguće da će doći do korekcije određenih tipova nekretnina, posebice onih koje su precijenjene.

"Bit će i dalje prilika, ali trebat će biti malo analitičniji i oprezniji kada su nekretnine u pitanju. Neće svaka kupnja biti dobra", zaključio je Vujović.

Odrčić je panel zaključio mišljenjem da će 2024. godina ipak biti godina zlata. Upozorava na turbulentnu godinu pred nama koju će obilježiti razni događaji, ali kaže da je zlato, povijesno gledano, uvijek bolje plivalo u ekonomski nestabilnim vremenima.