Manjak stručnjaka sve veći problem za hrvatsku zelenu tranziciju

Polako, ali ipak, počele su se rasplitati nagomilane poteškoće oko dramatično sporih administrativnih procedura u Hrvatskoj kad je riječ o poticanju razvoja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

Ubrzali su se postupci za dodjelu energetskih odobrenja, provedene su promjene u regulatornom okviru i investitori sad mogu imati nešto jasniju sliku što ih čeka tijekom izgradnje pogona i prodaje energije u budućnosti.

No u međuvremenu se počeo produbljivati novi problem koji pogađa hrvatsko gospodarstvo u cjelini, a ima važan odraz i u segmentu obnovljive energije. Naime, sve više nedostaje stručnog kadra za razvoj pogona na obnovljive izvore te za jačanje i razvoj prijenosne mreže, bez čega niti nema mogućnosti priključenja novih pogona na sustav.

Kako navode iz Hrvatske komore inženjera elektrotehnike, u poslovima projektiranja, stručnoga nadzora građenja te vođenja gradilišta primjećuje se nedostatak inženjera s iskustvom dok je istodobno teško naći sposobne i motivirane pripravnike.

"U zadnje vrijeme, na temelju iskustva naših članova, primijećeno je kako se na natječaje za posao pojedinim poslodavcima ne javi nitko ili da nitko od kandidata ne bude zaposlen jer ne zadovoljavaju potrebe poslodavaca, a često ni kandidati nisu zadovoljni ponudom bez obzira uključuju li se tek na tržište rada ili imaju određeno iskustvo. Jedan od razloga je zapošljavanje mladih stručnjaka u zemljama Europske unije. Činjenica je da na fakultetima u Hrvatskoj veliki broj studenata studira računarstvo, a ne elektrotehniku, odnosno sve je manje osoba zainteresirano za energetiku. Naravno, sve je povezano i s bolje plaćenom satnicom u IT sektoru i većim mogućnostima za mlade ljude", ističu u Komori.

Pritom napominju da su poslodavci u javnom sektoru u većim problemima jer ne mogu ponuditi primanja i uvjete kao što to mogu neki u privatnom sektoru poput inozemnih tvrtki na hrvatskom tržištu, a pogotovo one koje zapošljavaju inženjere iz Hrvatske za poslove u stranim državama.

Upravo je to razvidno na primjeru Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS) koji je zadužen za vođenje hrvatskog elektroenergetskog sustava, prijenos električne energije te održavanje, razvoj i izgradnju prijenosne mreže.

"Zbog jačanja i razvoja prijenosne mreže raste i potreba za radnicima tog profila na tržištu rada, osobito onih s relevantnim prethodnim iskustvom. Navedeni problem osobito je prisutan na zagrebačkom području gdje je ponuda poslova veća od broja radnika na tržištu rada zbog čega se radnici lakše odlučuju na promjenu posla. Sljedeći problem je višegodišnji pad broja studenata elektroenergetike zbog povećanja atraktivnosti studija računarstva (zbog) čega s fakulteta ne izlazi dovoljan broj studenata za zadovoljenje rastućih potreba tržišta rada", kazala je za Bloomberg Adriju glasnogovornica HOPS-a Nada Kolega.

Stanje prijenosne mreže na kraju 2022. godine | HOPS

U Komori inženjera elektrotehnike ističu kako problem nedostatka inženjera u području razvoja projekata obnovljivih izvora i njihove integracije u elektroenergetski sustav nije dosad bio toliko velik jer je dosta projekata bilo zakočeno zbog administrativnih zapreka. No kako rekosmo, kako se te zapreke uklanjaju, taj novi problem sve više dolazi do izražaja.

"Većina investitora je ponudila veća primanja i bolje plaće, pa je za razvoj projekata angažirala domaće inženjere koji sada nedostaju onima od kuda su otišli. Iz tog razloga postoji manjak ovlaštenih projektanata i inženjera, a možemo očekivati da će ih u budućnosti još više nedostajati kada se ti svi objekti budu gradili. Osim toga, aktualni procesi energetske tranzicije izazivaju potrebu iznalaženja novih tehnoloških rješenja te kao takvi i na globalnoj razini predstavljaju značajne inženjerske izazove te potrebu kreiranja i usvajanja novih spoznaja. U tom smislu često je izražen problem trivijalizacije u pristupu jer električna energija ipak ima svoje značajne specifičnosti", navode u Hrvatskoj komori inženjera elektrotehnike.

Stoga, kako procjenjuju, može se očekivati da će problem s nedostatkom kvalitetnih inženjera, osobito u području elektroenergetike, biti sve izraženiji, da će se neki projekti usporiti, a možda će biti potrebno i uvoziti radnu snagu iz inozemstva.

U takvoj situaciji očito je da se malo može učiniti u kraćem roku, odnosno da je izlaz moguć tek na dulji rok kroz osmišljenu politiku obrazovnog sustava koja će biti u skladu s potrebama na tržištu rada. To nije nešto u čemu se Hrvatska dosad iskazala.

Dalekovod

"Rješenje problema je pravodobno usklađenje kvota obrazovnog sustava s tržištem rada, odnosno povećanje broja studenata deficitarnih zvanja, prvenstveno elektroenergetike. Navedeno područje doživljava svoj procvat, energetska tranzicija tek hvata zamah i dugoročno će zahtijevati povećanje broja stručnjaka iz tog područja. Međutim, to je pitanje ili rješenje u nadležnosti sveučilišta i veleučilišta, ministarstva prosvjete i znanosti te ostalih obrazovnih institucija u Hrvatskoj. Ono na što možemo djelovati kao tvrtka je rano uključivanje u privlačenje buduće radne snage, već kod srednjoškolskog obrazovanja, kroz prisutnost u studentskom životu, prakse, prezentacije studentima, nagrađivanje najboljih te stipendiranje. HOPS periodično objavljuje natječaje za stipendiranje studenata ciljanih zanimanja koji se obvežu po završetku studija kod nas i zaposliti. Iskustva s tim načinom privlačenja kandidata su se pokazala vrlo uspješna", poručuju iz HOPS-a.

Slično razmišljaju i u Komori.

"Mi se zalažemo za promicanje naše struke, za vrednovanje našeg rada, za veće cijene naših usluga odnosno tržišno pozicioniranje razmjerno zahtjevnosti, ali s obzirom na tržišno natjecanje, Komora (ne može) predlagati cijenu rada naših inženjera, nego pokušavamo indirektno na temelju standarda usluga i iskaza broja sati koji se utroše na neki posao doći do što bolje pozicije naših inženjera na tržištu rada. Također, Komora potiče i razvija suradnju s našim sveučilištima na definiranju standarda potrebnih kvalifikacija u području elektrotehnike, te time unaprjeđivanju studijskih programa na visokoškolskim ustanovama što bi posljedično dodatno motiviralo studente za izbor studija elektrotehnike. Kao jednu od svojih temeljnih zadaća, Komora organizira i provodi program trajnog stručnog usavršavanja jer bez vrhunskih stručnih kadrova je nemoguće kompetentno odgovoriti izazovima", zaključuju.

Dakle, problem je sve izraženiji, moguće rješenje se vidi na dulji rok, a u međuvremenu bi izgradnja novih pogona i nadogradnja prijenosne mreže mogla ići nezadovoljavajućim ritmom.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar