.webp){kind=icon}
Potencijalni ulagači u pogone na obnovljive izvore energije, koji se već godinama žale na sporost birokratskih procedura i nepoticajno investicijsko okružje, izgleda da su iz radionice hrvatskih javnih institucija doživjeli novi udarac u prilog njihovih dosadašnjih teza.
Naime, kako je priopćilo udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), nakon dvije godine čekanja Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) je protekli petak objavio dokument o pravilima priključenja na prijenosnu mrežu koji se iščekivao kako bi se provedba svake investicije mogla što kvalitetnije osmisliti. No ta su pravila ispala sve samo ne što su investitori željeli.
"Nažalost, umjesto da potaknu razvoj projekata obnovljivih izvora energije, donesena pravila ih onemogućuju. Ovako otežavajuća i diskriminirajuća pravila Hrvatska nije imala još od početka razvoja projekata obnovljivih izvora energije, te ih OIEH s pravom smatra neprihvatljivima i u konačnici iznimno štetnima za Hrvatsku", ističe u priopćenju OIEH.
Čitaj više
Česi grade dvije solarne elektrane u Hrvatskoj
Češka tvrtka specijalizirana za obnovljive izvore želi biti vodeći developer i operater u Središnjoj, Istočnoj i Južnoj Europi.
11.07.2023
Hrvatska ima veliki potencijal u agrosolaru, no zakon nije dobar
Hrvatska raspolaže s više od dva i pol milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta.
03.07.2023
ENNA grupa bi ambiciozno u obnovljive izvore, no administracija ne prati
Strateški je cilj ENNA grupe izgraditi značajan portfelj postrojenja na obnovljive izvore.
12.07.2023
Acciona Energía u Hrvatskoj gradi najveću sunčanu elektranu u regiji
Elektrana kapaciteta čak 150 megavata planira se graditi na oko 300 hektara kamenjara Miljevačkog platoa.
09.05.2023
Kako navode, HOPS novim pravilima proces izdavanja dozvola potrebnih za projekte produžuje za gotovo dvije godine. U pripremi su ulaganja u obnovljive izvore vrijedna 1,5 milijarde eura, no OIEH tvrdi da je sada vrlo upitno hoće li se i kada ostvariti.
"Tako će za dobivanje elektroenergetske suglasnosti (EES), koja je uvjet za ishođenje lokacijske dozvole, investitori čekati između devet i 12 mjeseci. Za elaborat o mogućnosti priključenja (EMP) čekat će 90 dana, a za elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (EOTRP) dodatnih pet do osam mjeseci. Usporedbe radi, EU nalaže da se sve dozvole za građenje trebaju izdati u roku od dvije godine, dok je sada samo za rješavanje priključka potrebno godinu i pol dana", pojašnjavaju iz udruge OIEH.
Fena
Da stvar bude još složenija, OIEH upozorava da nije sigurno niti koliko električne energije će HOPS od proizvođača preuzeti u mrežu te da HOPS ima pravo u bilo kojem trenutku bilo koje postrojenje isključiti iz mreže.
Udruženje OIEH okuplja energetske tvrtke s ukupno oko 80 posto instaliranih kapaciteta na obnovljive izvore i sigurno da će takav razvoj događaja ostaviti traga na ulagačima. Ogorčenje se vidi i u tome što OIEH tvrdi kako investitor u početnoj fazi razvoja projekta ispunjava sve svoje financijske obveze, dok HOPS "svoje obveze odgađa do izgradnje nove mreže, što će se dogoditi za otprilike 20 godina, iako već sad uzima novac za priključak i izgradnju".
RP-Global
"HOPS je svojim komforom i krajnje konzervativnim stavom zakasnio s razvojem mreže, a sada svoju odgovornost dodatno skida sa sebe krajnje diskriminatornim i arbitrarnim mehanizmima prigušenja ili čak potpunog isključenja proizvođača s mreže, a da im pri tome ne mora financijski nadoknaditi pretrpljenu štetu. Prema ovakvim pravilima niti jedna financijska institucija neće odobriti kredit za OIE postrojenje za koje ne zna za koliko će proizvedene električne energije moći isporučiti račun i dobiti povrat investicije. Investitorima se tako poručuje kako nisu dobrodošli, a postizanje energetske samostalnosti i neovisnosti produžujemo u nedogled", poručuju iz udruge obnovljivaca.
Zanimljivo je da je javna rasprava oko novih pravila priključenja na mrežu zaključena 16. kolovoza prošle godine, što samo dodatno pokazuje kolika je sporost u donošenju regulative. OIEH je sudjelovao u toj javnoj raspravi, no bez nekog efekta.
"OIEH je, primjerice, predlagao da se investitorima omogući izvođenje nepridjeljivih poslova. Naime, radovi koji se izvode kod projektiranja, izgradnje, testiranja novog priključka ili kod promjena na postojećem priključku se dijele na pridjeljive i nepridjeljive poslove. Nepridjeljivi poslovi su oni koji su u isključivoj nadležnosti HOPS-a, kao što je izgradnja dalekovoda, rekonstrukcija mreže i trafostanice. HOPS za navedene poslove mora provesti postupak javne nabave radi nabave opreme i pružanja ostalih usluga, što u praksi zna trajati i do dvije godine. Time se usporava cijeli proces izgradnje ključne infrastrukture za OIE projekte. Iz tog razloga OIEH je predlagao da se omogući investitorima da izvode nepridjeljive poslove uz nadzor HOPS-a. Međutim, bez obrazloženja takav prijedlog nije usvojen", OIEH ilustrira primjerom negativnu reakciju na njihove prijedloge.
Kao i vrlo često u drugim segmentima života i gospodarstva poteže se usporedba s razvijenijim članicama Europske unije, gdje je, napominje OIEH, cilj razvoja mreže optimizacija u korist društvenog blagostanja
"To se postiže tako da operator sustava snosi financijski teret prigušenja ili isključenja i kroz te troškove operator sustava onda ima snažan poticaj da optimizira svoje poslovanje te ima jasne indikatore kada je bolje graditi nove elemente mreže, a kada prigušiti ili isključiti proizvodnju, što u konačnici rezultira najnižim troškovima unutar regulirane djelatnosti", objašnjavaju iz OIEH-a.
Tvrde da će se takvim pravilima samo poticati uvoz električne energije budući da, za razliku od prijenosa električne energije, proizvodnja podliježe snažnoj konkurenciji i nova pravila ubijaju konkurentnost.
Bloomberg
OIEH upozorava i da HOPS uvodi pravilo da se samo jednom na godinu, u razdoblju od 1. do 15. svibnja, može zahtijevati dostavljanje podataka o stanju prijenosne mreže s ciljem priključenja na mrežu, pa se pitaju što da čini investitor koji iz objektivnih razloga propusti taj termin. Onda je prisiljen izgubiti cijelu godinu čak i ako zakasni samo jedan dan.
Nadalje, napominju da nova pravila određuju plaćanje naknade za priključenje na mrežu već po potpisivanju ugovora o priključenju premda do ishođenja građevinske dozvole HOPS ima vrlo mali rizik, pa smatraju da bi se ta naknada trebala plaćati nakon ishođenja građevinske dozvole.
OIEH smatra da nova pravila stvaraju i konfuziju oko energetskih odobrenja koja su prvi korak u razvoju projekta bez čega se ne može tražiti priključak na mrežu. Naime, napominju kako je nejasno koliko projekata ostaje prema ranijim odredbama Zakona o tržištu električne energije iz 2021. godine, a na koliko ih se odnosi nedavno usvojena nova uredba o kriterijima dodjele energetskih odobrenja.
Bloomberg
"Direktiva EU-a o obnovljivoj energiji kao i Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji nalažu kako se sve dozvole trebaju izdati u roku od dvije godine, a u posebnim zonama pogodnima za ubrzani razvoj projekata OIE sve dozvole moraju biti izdane u roku od godinu dana. To će u Hrvatskoj, zahvaljujući novim pravilima, biti nemoguće. (…) Hrvatska ovime postaje jedna od zemalja koje sprječavaju razvoj obnovljive energije", razočarano zaključuju u udruzi OIEH.
Podsjetimo, hrvatska je Vlada, s kašnjenjem od nekih 500 dana, donijela prije malo više od dva tjedna novu uredbu o kriterijima za izdavanje energetskih odobrenja temeljem izmjene zakonskih odredbi o tržištu električne energije još s kraja 2021. godine. Odmah se postavilo pitanje može li administrativni kapacitet institucija, odnosno Ministarstva gospodarstva, odgovoriti na pritisak za ubrzanje procedura, a sada je s novim pravilima o priključenju na mrežu očito investitorima došao još jedan, ipak neočekivan udarac.
