.webp){kind=icon}
Ceh trgovaca Hrvatske obrtničke komore (HOK) od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) traži da cijene proizvoda unutar posljednjeg paketa mjera reguliraju ograničavanjem visine marže, a ne finalne cijene proizvoda. Upozoravaju da trenutačno ograničenje cijena onemogućava konkurentnost malih trgovaca koji ne mogu imati iste nabavne cijene kao trgovački lanci.
"Neki proizvodi koji su obuhvaćeni Vladinom Odlukom o ograničavanju cijena imaju veću nabavnu cijenu od one finalne maksimalne koja je propisana Odlukom. Mali trgovci su na ovaj način stavljeni još u nepovoljniji položaj u odnosu na velike trgovačke lance koji imaju puno manje nabavne cijene. Tako pojedini mali trgovci odlučuju povući pojedine proizvode obuhvaćene Odlukom s polica, jer trpe izravne gubitke imajući ih u ponudi", stoji u priopćenju iz HOK-a.
Ističu kako situacija u kojem je finalna cijena proizvoda manja od nabavne krši Zakon u trgovini koji u članku 64. nepoštenim trgovanjem osobito smatra "prodaju robe ispod njezine nabavne cijene s porezom na dodanu vrijednost".
Čitaj više
AI će trgovcima pomoći lakše se kupcima zavući pod kožu
AI omogućuje da svaki kupac dobije ono što bi u tradicionalnoj trgovini dobio samo VIP klijent.
22.09.2023
Pitali smo AZTN ugrožava li Vlada svojim katalogom tržišnu utakmicu
Ministru gospodarstva Davoru Filipoviću bila su potrebna tek 72 sata da u red dovede velike trgovačke lance.
20.09.2023
Ako se više trgovaca usprotivi snižavanju cijena, imaju šanse na sudu
Trgovci su pristali sniziti cijene artikala pod pritiskom Vlade, izazivajući pitanja o političkom utjecaju i mogućem kartelskom udruživanju.
15.09.2023
Podravka prozvala Kaufland za nepoštenu trgovačku praksu
Dvije strane nisu uspjele postići "obostrano prihvatljiv dogovor o uvjetima suradnje".
18.08.2023
Iz HOK-a stoga predlažu izmjenu Vladine odluke tako da se trgovcima ograniči marža na pojedine proizvode, a ne finalne cijene proizvoda.
Uz to, HOK je MINGOR-u opet uputio zahtjev da se svakom obrtniku, odnosno poduzetniku, omogući da potpuno samostalno i bez ograničenja određuje radno vrijeme svojeg prodajnog objekta.
Naglasak je stavljen na obrtnike koji posluju na grobljima i svetištima vezanima uz crkve te suvenirnicama, a koji su poslovni i tržišno orijentirani upravo na dane kada građani u najvećoj mjeri posjećuju spomenuta mjesta – na nedjelje i blagdane.
"Naime, groblja i svetišta nisu obuhvaćena izuzecima od primjene ograničenja rada nedjeljom te im preostaje mogućnost odabira 16 nedjelja godišnje za rad, čime njihovi opstanak i poslovanje postaju upitni jer se kod ove vrste prodaje ne može očekivati prelijevanje prometa u druge dane u tjednu", zaključuju iz HOK-a.
