Pitali smo AZTN ugrožava li Vlada svojim katalogom tržišnu utakmicu

Liamu Neesonu trebalo je 96 sati da u istoimenom filmu vrati svoju otetu kćer i kazni počinitelje, a ministru gospodarstva Davoru Filipoviću bila su potrebna tek 72 sata da u red dovede velike trgovačke lance koji su se, prema Vladinom mišljenju, malo zaigrali s cijenama.

"Njima inflacija ne odgovara", poručio je Filipović nakon objave da se ograničava cijena 30 grupa proizvoda od prošlog ponedjeljka. Svi ti proizvodi dobit će oznaku ograničene cijene kako bi one bile vidljive potrošačima, tako kad se idući put zateknete pred bocom sirupa sa šećerom znate da vam je upravo Vlada omogućila da on ne smije stajati više od 2,99 eura. Iako ga na policama trgovina možete naći za euro i pol.

No, vratimo se na trenutak ministrovoj tvrdnji da trgovcima ne odgovara da im je cijena proizvoda viša. Ekonomska analiza Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) od ponedjeljka pokazala je da su prosječne marže u maloprodaji lani u prosjeku iznosile 26,3 posto. Čak i neki trgovački lanci koji se smatraju diskonterima imaju marže od preko 25 posto. Nije potrebna vulkanska logika da se zaključi kako takve marže na sve skuplje proizvode donose i više profita. Jasno to pokazuju i naše analize bilanci najvećih trgovačkih lanaca, ali ministrova računica sigurno ide mnogo dublje od pukog promatranja brojki, što činimo mi smrtnici.

Mnogo se prašine diglo oko odluke Vlade, mali trgovci tvrde da su diskriminirani u odnosu na velike te da je ovo još jedan izravan udar na njih, nakon uvođenja neradne nedjelje. Upozoravaju kako ih dobavljači svojim cijenama tjeraju da krše Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi tako što robu moraju prodavati ispod nabavne cijene. Stoga pozivaju da Vlada ograničenja postavi i dobavljačima.

Mirko Budimir, predstavnik malih trgovaca i HUP-a, za HRT je rekao da je donošenje novih mjera bila novost i velikima i malima. Ustvrdio je da su mali trgovci u nezavidnoj poziciji jer košarica koja je prihvaćena čini 60-70 posto proizvoda malog trgovca.

Gdje je tu tržište

"Ne možete govoriti ni o kakvom tržištu ako imate ograničeno 60 posto onoga što prodajete. Ovdje se želi vratiti cijene na početak godine, odnosno na kraj prošle godine. Mislim da će to biti jako teško", kazao je Budimir.

Prognozirao je da bi moglo doći do zatvaranja trgovina malih trgovaca te do nestašice nekih proizvoda.

No premijer Andrej Plenković na sve to odmahuje rukom. "Iz iskustva znam da to neće biti, kao i kod sedam zamrznutih proizvoda kod kojih je vlada ograničila najvišu cijenu, no nije ih nedostajalo na policama nego je nastala konkurencija", izjavio je Plenković.

Ne samo da neće biti problema, smatra premijer, već dodaje kako će odluka Vlade, uz poticanje konkurencije, smanjiti i cijene.

AZTN pere ruke

Mi smo pitali Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) ima li temelja u optužbama malih trgovaca da su stavljeni u nepovoljni položaj, odnosno da se Vladinom intervencijom narušava slobodnotržišna utakmica.

"Odluku o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u trgovini na malo donijela je Vlada RH na temelju posebnih propisa o iznimnim mjerama kontrole cijena - Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena. U tom smislu, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja nije nadležna niti ima ovlasti za provedbu i/ili nadzor nad posebnim propisima o iznimnim mjerama kontrole cijena", odgovorili su nam.

Dakle, iz AZTN-a peru ruke i ističu kako je Ministarstvo gospodarstva (MINGOR) nadležno tijelo koje nadzire provedbu propisa o trgovini.

"MINGOR je nadležno tijelo za cijene sukladno propisima o iznimnim mjerama kontrole cijena. U tom smislu, obavljanje redovitih poslova nadležnog tijela, u ovom konkretnom slučaju pojedinačni razgovori MINGOR-a s predstavnicima najznačajnijih dionika na tržištu trgovine na malu u RH samo po sebi nije sporno niti neuobičajeno. Prema dostupnim informacijama, riječ je bilo o dijalogu na temu sprječavanja inflatornih pritisaka", pojašnjavaju iz AZTN-a.

Za kraj poručuju kako će, sukladno svojoj nadležnost, na cijene i promjene u cijenama reagirati ako je do promjene došlo uslijed zabranjenog sporazuma između poduzetnika koji su međusobni konkurenti (kartel), između poduzetnika koji djeluju na različitoj razini proizvodnje ili distribucije (vertikalni sporazumi) ili uslijed zabranjenog postupanja poduzetnika u vladajućem položaju.

No, sudeći po trgovačkim praksama velikog broja domaćih branši – od autoškola, do banaka, benzinskih postaja ili telekoma – čini se da AZTN ne bi bio u stanju prepoznati kartel ni u Medellinu devedesetih.

Poduzetnički neposluh

Iz Vlade imaju još jedan argument kojim pravdaju ograničavanje cijena, a to je da su svim poduzetnicima limitirali cijenu električne energije u vrijeme kad je ona na burzama divljala do neslućenih visina. Uštede koje su ostvarili na tome im mogu pomoći da sada apsorbiraju nešto niže marže, logika je kojom se vode vladajući.

No, istom logikom se nisu vodili telekomi koji su najveći potrošači električne energije u državi, pa su unatoč subvencijama Vlade podigli cijene svojih usluga (svi u razmaku od par tjedana, na opće čuđenje HAKOM-a koji također ima dosta čudnu definiciju kartela). Možda je to bio i jedan od razloga da se mjera ograničenje cijene struje za velike potrošače ukine, ali slaba je to utjeha građanima zbog kojih se, navodno, i krenulo u cijelu priču.

Na kraju su iz svog džepa platili dividende dioničarima u Njemačkoj i Austriji, a za nagradu dobili još jedan udar na budžet.

Ekonomisti ističu da postoje razni načini da se i ograničenja trgovcima elegantno izbjegnu, primjerice, promjenom gramaže proizvoda, ali to u cijeloj priči nije ni bitno jer je velika većina cijena proizvoda ionako već osjetno jeftinija na policama, nego u Vladinom katalogu. Barem zasada.