.webp){kind=icon}
Prema najnovijim podacima središnje banke, ukupan javni dug Hrvatske na kraju veljače 2023. godine iznosio je 46,6 milijardi eura, bilježeći povećanje od 918,6 milijuna eura ili dva posto u odnosu na kraj veljače 2022. godine. Mjesečno gledano, javni dug se gotovo nije promijenio, s porastom od samo 0,1 posto u odnosu na siječanj.
Godišnje poboljšanje razina duga opće države odražava rast gospodarske aktivnosti u promatranom razdoblju. Krajem 2022. godine, javni dug smanjen je na 68,4 posto BDP-a, što predstavlja poboljšanje od 10 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu, pišu analitičari RBA-e.
Povećanje duga u veljači uglavnom je rezultat rasta domaće komponente, koja je porasla za 1,7 milijardi eura ili 5,7 posto u odnosu na veljaču 2022. godine, dosegnuvši razinu od 31,7 milijardi eura. S druge strane, inozemna komponenta duga iznosila je 14,9 milijardi eura, bilježeći smanjenje od 792 milijuna eura ili 5,1 posto u istom razdoblju.
Čitaj više
Inflacija pogurala državne prihode, otišli u plus od 0,4 posto BDP-a
To je rezultat nastavka rasta gospodarske aktivnosti, ali i snažnih inflatornih pritisaka.
24.04.2023
Inflacija obuzdava proračunske minuse, ali usporavanje gospodarstva dolazi po svoje
Proračunski deficiti porast će 2023. u svim zemljama Adria regije, smatraju analitičari Bloomberg Adrije.
24.04.2023
Hrvatska u 2022. s proračunskim viškom od 0,4 posto BDP-a, smanjen i javni dug
Tek šest zemalja članica EU-a, među kojima i Hrvatska, imala je proračunski višak u 2022. godini
21.04.2023
Fitch zadržao hrvatski kreditni rejting i stabilne izglede
Hrvatsko bi gospodarstvo trebalo ostati otporno na vanjske šokove uslijed poboljšanje fiskalne i vanjske pozicije te uspješnog uvođenja eura.
15.04.2023
Struktura duga opće države pokazuje da dugoročni dužnički instrumenti čine najveći udio, od 64,6 posto. Slijede krediti s udjelom od 32,6 posto, dok kratkoročne vrijednosnice čine 3,5 posto strukture duga.
Iako se ove godine zbog rastućih potreba proračunskih korisnika očekuje blago povećanje javnog duga, udio duga u relativnom izrazu trebao bi nastaviti blago padati. Iako rastuće kamatne stope povećavaju troškove financiranja, njihov značajniji utjecaj na javne financije očekuje se tek s vremenskim odmakom. S druge strane, visoka inflacija trenutno ima povoljan utjecaj na javne financije.
Vlada Republike Hrvatske uspješno je izdala euroobveznicu na međunarodnom tržištu kapitala u lipnju, čime je prikupila 1,5 milijardi eura. Interes investicijske javnosti za izdanje premašio je iznos od 6,4 milijarde eura. Revidirani plan financiranja, koji je nedavno predstavljen u sklopu rebalansa proračuna, predviđa ukupne primitke od izdanih vrijednosnih papira u 2023. godini u iznosu od 4,6 milijardi eura. Očekuje se aktivno sudjelovanje na tržištima kapitala do kraja godine kako bi se zadovoljile potrebe za financiranjem.
