Prema Izvješću o prekomjernome proračunskom manjku i razini duga opće države u RH Državnog zavoda za statistiku (DZS), ukupni prihodi konsolidirane opće države u 2022. godini iznosili su 30,5 milijardi eura te su na godišnjoj razini zabilježili rast za 13,3 posto.
Istovremeno su ukupni rashodi (ostvareni u iznosu od 30,2 milijardi eura) zabilježili razmjerno slabiji godišnji rast od 6,6 posto. Posljedično, nakon dvije godine zabilježenog manjka, u prošloj fiskalnoj godini ostvaren je višak konsolidirane opće države koji je iznosio 261,95 milijuna eura ili 0,4 posto BDP-a.
Ostvareni višak značajno je bolji rezultat od planiranog manjka u posljednjem rebalansu državnog proračuna (1,5 posto BDP-a). U odnosu na 2021. saldo proračuna opće države poboljšan je za 2,9 postotnih bodova BDP-a.
Čitaj više
Inflacija obuzdava proračunske minuse, ali usporavanje gospodarstva dolazi po svoje
Proračunski deficiti porast će 2023. u svim zemljama Adria regije, smatraju analitičari Bloomberg Adrije.
24.04.2023
Hrvatska u 2022. s proračunskim viškom od 0,4 posto BDP-a, smanjen i javni dug
Tek šest zemalja članica EU-a, među kojima i Hrvatska, imala je proračunski višak u 2022. godini
21.04.2023
Fitch zadržao hrvatski kreditni rejting i stabilne izglede
Hrvatsko bi gospodarstvo trebalo ostati otporno na vanjske šokove uslijed poboljšanje fiskalne i vanjske pozicije te uspješnog uvođenja eura.
15.04.2023
Dvogodišnja obveznica vrijedna 1,85 milijardi eura, kamatna stopa 3,65 posto
Prvotno ciljani iznos izdanja bio je milijardu eura uz minimalnu kamatnu stopu od 3,25 posto godišnje.
03.03.2023
Povoljna kretanja u državnoj blagajni tijekom prošle godine rezultat su nastavka (realnog) rasta gospodarske aktivnosti, ali i snažnih inflatornih pritisaka koji su imali pozitivne učinke na prihodovnu stranu.
Naime, iz EDP izvješća proizlazi da je na poboljšanje fiskalnog salda u 2022. godini najveći utjecaj imalo povećanje poreznih prihoda čiju okosnicu čine prihodi od PDV-a koji su prikupljeni u iznosu od 8,89 milijardi eura te su na godišnjoj razini porasli za 16,2 posto. Unatoč blagom nominalnom rastu rashoda za kamate (3,5 posto godišnje), primarni saldo proračuna opće države na kraju 2022. iznosio je 1,19 milijardi eura ili 1,8 posto BDP-a (poboljšanje za 1,741 milijardu eura u odnosu na 2021.).
Trošak kamata smanjio se s razine od 3,5 posto BDP-a tijekom 2014. i 2015. na 1,4 posto BDP-a u 2022. uz očekivanja o nastavku silazne dinamike u kratkoročnom razdoblju.
U ovoj godini inflacija će ostati pozitivan čimbenik u kretanju prihoda dok se negativni rizici uglavnom odnose na slabija gospodarska kretanja.
"Međutim, u okruženju restriktivnih monetarnih politika, prostora za pretjerani optimizam nema. Efekt posljednjeg Vladina paketa mjera za borbu protiv inflacije (od 1. travnja) na proračun procijenjen je na oko jedan posto BDP-a, a ususret izbornoj 2024. godini možemo očekivati pojačane pritiske i zahtjeve raznih proračunskih korisnika", smatraju RBA-ini analitičari.
Iako, kažu, zaoštravanje uvjeta financiranja kroz rastuće kamatne stope povećava troškove financiranja, njihov značajniji utjecaj osjetit će se s odmakom. "S druge strane, sasvim je drugačija situacija s visokom inflacijom od koje javne financije imaju koristi u realnom vremenu. Stoga, održivost javnih financija za sada nije upitna", zaključili su.
.webp){kind=icon}
