Prošle godine Hrvatska je ostvarila suficit konsolidirane opće države od 0,4 posto bruto društvenog proizvoda (BDP), što odgovara iznosu od 1,97 milijardi kuna, objavio je u petak Državni zavod za statistiku.
U 2021. godini deficit je iznosio 2,5 posto BDP-a ili 10,9 milijardi kuna, dok je u 2020. godini, kada je izbila pandemija, manjak dosegao 7,3 posto BDP-a ili 27,8 milijardi kuna.
Prošlogodišnji je suficit veći od onoga ostvarenog u pretpandemijskoj 2019. godini, kada je iznosio 0,2 posto BDP-a ili 896 milijuna kuna.
Čitaj više
Fitch zadržao hrvatski kreditni rejting i stabilne izglede
Hrvatsko bi gospodarstvo trebalo ostati otporno na vanjske šokove uslijed poboljšanje fiskalne i vanjske pozicije te uspješnog uvođenja eura.
15.04.2023
Dvogodišnja obveznica vrijedna 1,85 milijardi eura, kamatna stopa 3,65 posto
Prvotno ciljani iznos izdanja bio je milijardu eura uz minimalnu kamatnu stopu od 3,25 posto godišnje.
03.03.2023
Primorac: Narodnim obveznicama ne kupujemo glasove, već potičemo ulaganja
U petak će znati kamatna stopa, odnosno konačni uvjeti izdanja koji će tada biti objavljeni.
02.03.2023
EU pred zahtjevnom zadaćom reforme fiskalnih pravila
Njemačka nije sretna s bilateralnim načinom razgovora o smanjenju duga, traži multilateralan okvir.
01.02.2023
Slijedom pozitivnih fiskalnih kretanja i gospodarskog rasta u prošloj godini, javni je dug pao na 68,4 posto BDP-a ili 347,2 milijardi kuna u odnosu na 78,4 posto s kraja 2021. godine.
Dok je opća država u 2022. ostvarila proračunski višak, središnja država je imala manjak od 0,3 posto BDP-a, a lokalna razina višak od 0,6 posto BDP-a. Fondovi socijalne sigurnosti imali su višak od 0,1 posto BDP-a.
Državni zavod za statistiku
"Iako na prvu ostvareni suficit opće države u 2022. predstavlja ugodno iznenađenje, na takvo kretanje su djelomično ukazivali podaci turističke aktivnosti, odnosno potrošnje stranaca u prvom redu, koji za posljednje tromjesečje 2022. godine govore o 26-postotnom povećanju ukupnih noćenja na godišnjoj razini. To se pozitivno odrazilo na jednu od najbitnijih proračunski stavki na strani prihoda, a to je prihod od poreza na dodanu vrijednost gdje je godišnji porast vrijednosti u 2022. za 16 posto ili 1,2 mililjarde eura", izjavio je analitičar Bloomberg Adrije Ivan Odrčić.
Napominje i da je vidljiv preokret u rezultatu kod stanja lokalne države nakon višegodišnjeg deficita.
"To se u najvećem dijelu može pripisati većem priljevu od poreza na dohodak na što su sugerirali podaci o vrlo stabilnom tržištu rada, odnosno povećanju plaća. Ove godine očekujemo povratak proračunskog manjka na razinu od oko četiri posto BDP-a, prvenstveno zbog slabljenja ekonomske aktivnosti, rasta troška financiranja te pomoći cjelokupnom gospodarstvu", ističe Odrčić.
Podatke za zemlje eurozone i Europske unije objavio je u petak i Eurostat.
Proračunski deficit prošle godine pao je u odnosu na 2021. i u eurozoni i na razini cijelog EU-a. U eurozoni je pao na 3,6 posto s 5,3 posto BDP-a, a u EU-u na 3,4 posto s 4,8 posto BDP-a.
U eurozoni je javni dug na kraju prošle godine pao na 91,6 posto BDP-a, a u EU-u na 84 posto BDP-a.
Čak 20 zemalja EU-a u 2022. je imalo proračunski deficit, a najveći su bili u Italiji (osam posto), Mađarskoj i Rumunjskoj (po 6,2 posto). Manjak veći od tri posto BDP-a imalo je 11 zemalja članica. Šest zemalja je imalo proračunski višak, od kojih su najveći zabilježili Danska (3,3 posto) i Cipar (2,1 posto).
Razina javnog duga u članicama EU-a na kraju 2022.
Javni je dug krajem prošle godine bio najmanji u Estoniji (18,4 posto) i Bugarskoj (22,9 posto), a najveći u Grčkoj (171,3 posto), Italiji (144,4 posto), Portugalu (113,9 posto), Španjolskoj (113,2 posto) i Francuskoj (111,6 posto). Javni dug veći od 60 posto BDP-a imalo je 13 zemalja.
.webp){kind=icon}
