Hrvati se u krizi odriču brendova, a svaki treći artikl kupljeni u Hrvatskoj robna je marka, rezultati su to istraživanja tvrtke NielsenIQ i Međunarodnog udruženja proizvođača privatnih marki (PLMA).
Podaci koje su oni prikupili pokazali su da s krizom i padom kupovne moći građana ustrajno raste prodaja privatnih trgovačkih marki. Lani je ona u Europi premašila 300 milijardi eura, piše u srijedu Jutarnji list, a prenosi Hina.
To znači da privatne robne marke danas u prosjeku čine 37 posto prodaje u europskim trgovačkim lancima, pri čemu je rekorder Švicarska, s udjelom od čak 51,6 posto, pa je očito da su europski potrošači s rastom troškova života u značajnoj mjeri odrekli kupovine poznatih brendova.
Čitaj više
Katavić: U travnju će cijene porasti između pet i 25 posto
Strani dobavljači već dižu cijene, a domaći do travnja odgađaju poskupljenja, prvenstveno hrane.
08.03.2023
EU maloprodaja u siječnju ove godine slabija nego lani
Na mjesečnoj razini je obujam trgovine na malo u Uniji porastao za 1,8 posto u sektoru hrane, pića i duhana.
06.03.2023
Hrvati vole online shoping, moda im je na prvom mjestu
Čak 25 posto ispitanika izjavilo da kupuje online barem nekoliko puta tjedno.
03.03.2023
'Trgovina je na udaru neradne nedjelje, a što je s drugim branšama'
Izmjenama Zakona o trgovini diskriminirao bi se trgovinski sektor, unatoč tome što vikendom rade i drugi radnici.
27.02.2023
Udjel privatnih marki za Hrvatsku nije objavljen, a takav podatak nemaju ni u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Predsjednik HUP-ove Udruge trgovaca i direktor NTL-a Martin Evačić procjenjuje da one na domaćem tržištu drže oko 35 posto, a rast prošle godine bio je, smatra, između dva i tri posto.
Pritom, diskontni lanci imaju nešto veći, a klasični supermarketi nešto manji udjel robnih marki u prodaji. Evačić kaže da se na tržištu vodi kontinuirana "borba" između etabliranih brendova i privatnih robnih marki, a "kroz akcijske prodaje brendovi često dolaze i do razine cijena robnih marki".
Samo dio njih proizvodi se u Hrvatskoj, ali vjerojatno i nema domaćeg proizvođača hrane koji u tome ne sudjeluje, a neki su se za to i specijalizirali, kaže Evačić, dok ostatak proizvodnje robnih marki dolazi iz uže regije, Poljske, Italije i drugih zemalja, no ne raspolaže podatkom o tome koliko je trgovačkih marki iz domaćih tvornica, a koliko iz uvoza.
Prema podacima NielsenIQ-a, koje prenosi European Supermarket Magazine, top kategorije robnih marki su hrana, uključujući onu u hladnjacima i zamrznutu te papirnati proizvodi, a njihova prodaja lani je bila oko 212,8 milijardi eura u europskim zemljama obuhvaćenima istraživanjem.
.webp){kind=icon}
