Gramzivost trgovaca revoltirala je građane koji su krenuli u bojkot, što je dovelo do pada prometa, a bogme i prihoda. Bojkot se nastavlja, no hoćemo li u cijeloj priči naštetiti onima kojima nismo planirali? Hrvati dakle o cijenama – a svijet o DeepSeeku koji je srušio i Nvidiju.
Nakon potrošačkog bojkota maloprodajnog sektora koji je prošlog petka prepolovio vrijednost izdanih računa diljem Hrvatske, smanjivši prihode trgovaca u maloprodaji za 32 milijuna eura, platforma "Halo, inspektore" pozvala je potrošače na novi bojkot: da se u petak 31. siječnja suzdrže od bilo kakve kupovine, ali i da dan ranije, u četvrtak, započnu jednotjedni potpuni bojkot triju trgovačkih lanaca – Lidla, Eurospina i DM-a.
Trgovcima to, bez sumnje, stvara financijsku, ali i reputacijsku štetu. Bivši direktor Konzuma i konzultant u maloprodaji Drago Munjiza za Bloomberg Adriju ističe da bi ubrzo moglo doći do reakcije trgovaca u obliku trajnih sniženja. "Što su dosad čekali", pita se Josip Kelemen, predstavnik potrošačke platforme "Halo, inspektore", koji tvrdi i da jedan trgovački lanac s odvjetničkim timom razmatra mogućnost poduzimanja pravnih koraka protiv organizatora bojkota.
A glavni povod za bojkot visoke su cijene svakodnevne robe u trgovinama. Za cijene mnogi optužuju trgovce i njihovu pohlepu. Brojne usporedbe pokazuju kako su čak i hrvatski proizvodi u inozemstvu skuplji nego na domaćem tržištu.
Službeno, ukupna inflacija u posljednjih pet godina, mjerena indeksom potrošačkih cijena, iznosila je 28,1 posto. Nezadovoljstvo građana je, sudeći po komentarima, raslo po puno višoj stopi. Ako već razlog za nezadovoljstvo i nisu cijene, možda to može biti spolni život. U Hrvatskoj se iz godine u godinu troši sve više na lijekove za erektilnu disfunkciju. Na reguliranom tržištu se za takve lijekove u 2023. godini potrošio 2,1 milijun eura, a za potpuniji uvid toj brojci trebalo bi dodati i ono što se potroši na crnom tržištu.
Na termin kod liječnika po recept za lijekove može se automobilom. Električnim, ako se pitaju država i Europska unija koji ove godine časte izdašnim poticajima. Europska banka za obnovu i razvoj ne časti, ali ulazi u vlasničku strukturu tvrtke Podravka Agri kako bi se zatvorio 333 milijuna eura vrijedan ugovor o preuzimanju poljoprivrednog segmenta lokalne Fortenova grupe. A uspjeh Končara i lanjski 137-postotni rast dionice te domaće kompanije naelektrizirao je i dionicu Dalekovoda, kompanije koja se nalazi u Končarevu većinskom vlasništvu.
No hrvatska ekonomija primarno se bazira na potrošnji, daleko više nego što je slučaj u ostalim državama Europe. Primarni razlog za to je turizam, koji čini daleko veći udio u nacionalnom gospodarstvu ne samo u odnosu na ostale države EU-a nego i na "turističke" države Mediterana.
To nije jedina stvar u kojoj je Hrvatska rekorder cijelog kontinenta, a da direktno stvara gospodarstvo temeljeno na potrošnji. Drugi važan faktor su doznake iseljenika iz inozemstva, ali s njima se događaju stvari koje ukazuju na ekonomski oporavak Hrvatske, nakon desetljetnog perioda stagnacije, iseljavanja i relativnog nazadovanja. Nakon mnogo godina zatišja, zadnjih godina se bilježi rast izravnih inozemnih ulaganja u Hrvatsku.
S druge strane oceana novi model umjetne inteligencije DeepSeek, koji je razvila kineska startup tvrtka, u samo nekoliko dana postao je hit među korisnicima, ali i velika prijetnja američkoj tehnološkoj dominaciji.
Povukla su se brojna pitanja poput je li DeepSeek ukrao intelektualno vlasništvo OpenAI-ja i je li odgovor na rastuće energetske potrebe AI industrije? Uza sve to doveo je u pitanje i opravdanost visokih vrednovanja kompanija koje proizvode opremu za podatkovne centre povezane s umjetnom inteligencijom, poput proizvođača čipova Nvidije.
Bloomberg
DeepSeek je u ponedjeljak oborio tržišnu vrijednost Nvidije, što je dovelo investitore u dilemu treba li ili ne ulagati u nju? A tu je i novi igrač u AI industriji Alibaba koji tvrdi da njezin "model Qwen2.5-VL nadmašuje OpenAI, Google i Anthropic".
AI okreće milijarde, a bogme to radi i nogomet. Među 20 najvećih nogometnih klubova prema prihodima nalazi se čak devet engleskih, po tri španjolska, francuska i talijanska te samo dva njemačka.
.webp){kind=icon}