Hrvatska ekonomija primarno se bazira na potrošnji, daleko više nego što je slučaj u ostalim državama Europe. Primarni razlog za to je turizam, koji čini daleko veći udio nacionalnom gospodarstvu ne samo u odnosu na ostale države EU-a nego i na "turističke" države Mediterana.
To nije jedina stvar u kojoj je Hrvatska rekorder cijelog kontinenta, a da direktno stvara gospodarstvo temeljeno na potrošnji. Drugi važan faktor su doznake iseljenika iz inozemstva, ali s njima se događaju stvari koje ukazuju na ekonomski oporavak Hrvatske, nakon desetljetnog perioda stagnacije, iseljavanja i relativnog nazadovanja.
Iako industrija u Hrvatskoj zapošljava više ljudi od turizma, ostvaruje veće prihode i uplaćuje više poreza, standard bi bez prihoda od turizma i doznaka iz inozemstva bio daleko manji.
Čitaj više
Generacijski jaz, kulturološki šok i manjak radnika: Što mora znati suvremeni lider
Lideri su nekad bili više usmjereni na tehničke i operativne vještine, dok je danas fokus pomaknut prema takozvanim 'mekim' vještinama.
11.01.2025
Hrvatska je europski rekorder rasta. Iluzija ili činjenica?
Hrvatski je BDP od 2019. narastao za 18 posto, mnogo više nego u većini ostalih država Europe.
28.11.2024
Ogroman broj ljudi u Hrvatskoj i EU-u radi poslove za koje su prekvalificirani
Velik dio zaposlenih u Hrvatskoj i EU-u je prekvalificiran za svoja radna mjesta. Situacija je najgora kod visokoobrazovanih, gdje gotovo svaki četvrti ne obavlja posao svoje razine kvalifikacija.
17.12.2024
Doznake iz inozemstva u Hrvatsku su prema podacima Svjetske banke za 2023. iznosile 7,2 posto BDP-a. To je daleko najveći omjer primljenih doznaka i BDP-a u EU-u. Druga po tom pokazatelju je Rumunjska, koja je primila doznaka iz inozemstva u iznosu 2,83 posto BDP-a.
To je rezultat velikog vala iseljavanja iz Hrvatske nakon što je postala članica EU-a. Država upada u krizu nakon izbijanja svjetske financijske krize 2008. godine, iz koje se nije uspjela izvući sve do 2015. godine. Zapravo je tek između 2018. i 2019. dosegnuta razina BDP-a od prije krize, zbog čega se cijeli period može opisati kao "izgubljeno desetljeće".
Admir Buljubašić/Hina
Razloga za masovni egzodus Hrvata bilo je više nego dovoljno. U godinama nakon izbijanja krize oko 200 tisuća ljudi u privatnom sektoru gubi posao, stopa opće nezaposlenosti početkom 2013. godine prelazi 20 posto, a nezaposlenosti mladih penje se nadomak 50 posto, nominalne plaće stagniraju, štoviše zbog inflacije se realno smanjuju, a javni dug dramatično raste.
Situacija na tržištu rada je iz današnje perspektive bila nezamisliva. Stotine poslanih molbi za posao, većina i bez kakvog odgovora, a upiti na koje bi poneki savjesni poslodavac odgovorio bili su negativni. Na jedno radno mjesto prijavljivalo se stotine kandidata, zaposlenje po famoznom Mrsićevom (Mirando Mrsić, bivši ministar rada i mirovinskog sustava) stručnom osposobljavanju za 1.600 kuna (oko 215 eura) slavilo se kao uspjeh.
Prvi pad od 2012. godine
Od početka 21. stoljeća je Hrvatska imala dvije faze s obzirom na važnost doznaka iz inozemstva. Godine 2023. pojavila se naznaka da dolazi treća faza, koja se može promatrati i u kontekstu širih kretanja na tržištu rada Hrvatske.
Zvonimir Kuhtić/Hina
Od 2000. do 2009. su doznake iz inozemstva kao udio BDP-a bile relativno konstantne. To je bio period relativno stabilnog ekonomskog rasta, u kojem je Hrvatska uglavnom držala korak s državama tzv. Nove Europe (Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska…).
Rast doznaka iz inozemstva kao udjela u BDP-u počinje 2009. godine, ali je pravi skok zabilježen 2013. godine, kada Hrvatska ulazi u EU, a građanima se otvaraju tržišta bogatijih država. Kreće masovna migracija iz Hrvatske u države poput Njemačke, Austrije i Irske. Do 2017. iznos doznaka iz inozemstva je već jednak 6,53 posto BDP-a Hrvatske.
Od 2017. do 2022. se nastavlja rast, iako sporijim tempom. To je vrijeme kada počinje ekonomski oporavak Hrvatske. Prvi pad doznaka iz inozemstva mjereno postotkom BDP-a od 2012. zabilježen je 2023., ne zbog toga što je ukupni iznos doznaka pao, nego zbog toga što je rast BDP-a prvi put u dugo vremena bio veći od rasta iznosa doznaka.
To još uvijek nije preokretanje trenda, ali je možda početak toga. Realni rast plaća u Hrvatskoj je krajem 2024. iznosio 10 posto na godišnjoj razini, a to je možda privuklo dio iseljenika da se vrati u Hrvatsku.
Sve više stranih radnika u Hrvatskoj
Druga promjena koja se događa već nekoliko godina je veliki rast osobnih doznaka koje strani radnici šalju iz Hrvatske u inozemstvo. Hrvatska postaje popularna za strane radnike, kako iz država Adria regije tako i udaljenijih (Nepal, Filipini…).
OD 2008. do 2017. godine nije bilo rasta iznosa osobnih doznaka iz Hrvatske u inozemstvo. Naprotiv, padao je. Ali tada počinje veliki rast, između 20 i 30 posto na godišnjoj razini, pa iznos doznaka stranih radnika iz Hrvatske u inozemstvo raste s 359 milijuna 2017. na 1,29 milijardi dolara 2023.
Cijelo razdoblje rasle su i doznake iseljenih Hrvata u Hrvatsku, s 3,67 milijardi dolara 2017. na šest milijardi dolara 2023. godine, ali je postotno taj rast bio sporiji. Omjer između doznaka koje prima Hrvatska od svojih radnika u inozemstvu i doznaka koje strani radnici šalju iz Hrvatske rastao je do 2016., otkad se smanjuje s 11,65 na 4,71 naprema jedan. Hrvatska je ostala država koja prima jako puno doznaka iz inozemstva, ali možda prvi put u povijesti postaje država s velikim doznakama iz sebe u inozemstvo.
Hrvatska najviše prima i daje
Usporedba s ostalim državama Adria regija odražava tu dualnost Hrvatske. U nju je 2023. ušlo 6,08 milijardi dolara vrijednosti osobnih doznaka, najviše u regiji. Srbija, iako veća država, primila je manje.
Srbija je primila 5,77 milijardi dolara doznaka iz inozemstva, što je ekvivalent 7,1 posto BDP-a. Nadalje, 2,82 milijarde dolara BiH je 10,26 posto BDP-a i gledano postotno je uz Crnu Goru (10,69 posto) najovisnija od osobnim doznakama u regiji i šire. Čak i Albanija (8,65 posto) nije toliko ovisna od doznakama iz inozemstva, a jedina ovisnija država u Europi je Moldavija (12,17 posto BDP-a).
Istodobno iz Hrvatske izlazi najviše osobnih doznaka stranih radnika u cijeloj regiji, 1,29 milijardi dolara 2023. To je više nego iz Srbije (0,9 milijardi) i Slovenije (0,52 milijarde).
Neto zbroj je još uvijek jako pozitivan za Hrvatsku, koji je 2023. godine iznosio 1.567 dolara po stanovniku. Više od BiH (848 dolara), Srbije (738 dolara) i Slovenije (190 dolara). Zanimljivo je da Sjeverna Makedonija, iako relativno nerazvijena u odnosu na ostatak kontinenta, nema značajne prihode od osobnih neto doznaka, bar ne koliko bi se pretpostavljalo uspoređujući standard s ostalim državama.
Poljska kao uzor
Tijekovi doznaka u državi i iz nje se tijekom vremena mogu promijeniti, a to ovisi primarno o brzini ekonomskog rasta.
Pozitivan primjer je Poljska, koja je nekada bila veliki neto primatelj osobnih doznaka, a danas je veliki neto davatelj. Naime, 2008. je u nju ušlo 12,2 milijarde dolara osobnih doznaka njenih iseljenika, a iz nje su strani radnici poslali 1,47 milijardi dolara. Danas je situacija obratna, s 11,49 milijardi dolara odljeva osobnih doznaka i 8,54 milijarde dolara priljeva.
Zasad je pad priljeva osobnih doznaka izražen kao udio BDP-a samo mali znak da se situacija u Hrvatskoj možda preokreće kao u Poljskoj. Postoje i drugi znakovi, kao brži rast osobnih doznaka stranih radnika iz Hrvatske, pad omjera priljeva i odljeva iznosa doznaka i pozitivan migracijski saldo koji Hrvatska ima od 2022. godine.
No za tako radikalnu promjenu trebalo je više od desetljeća stabilnog i snažnog gospodarskog rasta. Zadnje godine su dobre za Hrvatsku po pitanju ekonomskog rasta, ali dvije-tri godine ne mogu promijeniti ukorijenjene trendove. Bit će potrebno puno više promjena ekonomskih politika nego što su dosad napravljene, a bile su uglavnom usmjerene prema "uštimavanju" postojeće matrice bez stvarnih promjena koje bi dovele do dugoročnog ekonomskog rasta.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...