HNB: Gospodarski rast u idućoj godini pada na 1,0 posto s ovogodišnjih 5,5 posto

Hrvatska narodna banka (HNB) očekuje da će gospodarski rast s očekivanih 5,5 posto u ovoj godini usporiti na tek jedan posto u idućoj godini zbog pogoršanja gospodarskih okolnosti praćenih snažnim inflatornim pritiscima i neizvjesnosti u pogledu cijena i raspoloživosti energenata. 

"Pritom bi se osobito snažno mogao smanjiti doprinos neto inozemne potražnje i postati negativan kao odraz izraženog usporavanja izvoza", navodi se u priopćenju nakon sjednice Savjeta HNB-a. 

Prema procjeni HNB-a, prema kraju godine očekuje se slabljenje inflatornih pritisaka, a očekivana prosječna inflacija na godišnjoj razini bi mogla iznositi 10,3 posto. U rujnu je iznosila 12,8 posto. 

"U 2023. očekuje se usporavanje inflacije na 6,7 posto zbog učinka baznog razdoblja, postupnog smanjenja cijena sirovina na svjetskom tržištu, ublažavanja zastoja u lancima opskrbe te slabljenja potražnje", ističe HNB. 

Središnja banka također navodi da se izrazito pooštravanje uvjeta financiranja na svjetskim financijskim tržištima još uvijek ne prelijeva u osjetnoj mjeri na kamatne stope na domaće kredite. 

"Hrvatska će ući u eurozonu  početkom sljedeće godine tijekom ciklusa zaoštravanja monetarne politike Europske središnje banke koje će negativno utjecati na uvjete financiranja domaćeg gospodarstva. Međutim, smanjenje stope obvezne pričuve i ukidanje minimalne devizne likvidnosti o kojem je HNB već donijela odluku snažno će povećati slobodna novčana sredstva banaka i djelovati u pravcu ublažavanja i usporavanja pogoršanja uvjeta financiranja na domaćem tržištu", smatraju u HNB-u. 

HNB smatra da su glavne prijetnje financijskoj stabilnosti u nadolazećem razdoblju moguće jačanje poremećaja na tržištu energenata te zadržavanje inflacije na povišenoj razini, što bi moglo potaknuti brže i veće podizanje kamatnih stopa od očekivanog te dodatni porast troškova financiranja privatnog i javnog sektora.