Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić najnoviji je član kluba donositelja odluka u Europskoj središnjoj banci (ECB). Od Nove godine imat će puno pravo glasa u odlučivanju te ima mnogo toga za reći o opasnostima od gubitka kontrole nad potrošačkim cijenama u jeku ratnih djelovanja u Ukrajini.
Boris Vujčić odlučan je u svojem stavu da kreatori politika u eurozoni moraju agresivnije nastupiti, prisjećajući se patnje koju je Hrvatska prošla tijekom borbe za neovisnost od Jugoslavije 90-tih godina, kada je inflacija dosezala i do 1500 posto.
Prokomentirao je i nedavnu mjeru ECB-a o podizanju kamatne stope za 75 baznih bodova i pojasnio "kako je to ispravna mjera". "U Hrvatskoj smo proteklih desetljeća na vlastitom primjeru naučili kako visoka inflacija, posebno kada dosegne dvoznamenkaste razine, postaje zarazna", objasnio je Vujičić.
Čitaj više
Vujčić o kripto tržištu: Tko izgubi sve neka ne dolazi nama kukati
Drugi dan WMF-a opet je donio dosta zanimljivih panela i rasprava.
24.09.2022
Vujčić: Zbog Italije kasni novi instrument ECB-a
ECB ne želi potpuno različite transmisije u pojedinim dijelovima tržišta na kojem kamatne stope mjestimice padaju, a mjestimice snažno rastu.
29.07.2022
Vujčić pozvao banke da se odreknu marži
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić kazao je kako zbog viška likvidnosti ne vidi razloga da banke u Hrvatskoj dižu kamate na kredite koji nisu vezani za Euribor te da bi se središnje banke trebale kloniti politike, iako njihove odluke imaju političke posljedice.
27.07.2022
Video: HNB oslobađa likvidnost, banke nemaju razloga za dizanje kamata
Na raspolaganju bi bankama trebalo biti dodatnih 70-ak milijardi kuna.
13.07.2022
U siječnju će Hrvatska uvođenjem Eura postati punopravna članica eurozone, a samim time guverner Vujičić postaje 26. član Upravnog vijeća ECB-a. Vrhunac Vujčićeva upravljanja HNB-om koje traje dulje od desetljeća bit će kada ne tako davno ratom razorena Hrvatska punopravno pristupi najvećoj svjetskoj valutnoj obitelji.
Ovaj je uspjeh zbog drugog rata koji bjesni na europskom tlu i potiče energetsku krizu praćenu neugodno visokom inflacijom od devet posto u eurozoni i čak 12 posto u Hrvatskoj ipak slatko-gorak.
Guverner Vujčić otvoreno ukazuje kako je u odlučivanju kompromis neophodan, a za sebe još kaže kako će osobno zauzeti agresivniju stranu unutar ECB-a unatoč sve većoj opasnosti od recesije u eurozoni.
"Glavni fokus mora biti na inflaciji, pogotovo ako nastavi s ovakvim trendom rasta", rekao nam je u intervjuu u njegovu uredu u središtu Zagreba. "Ako ćemo pridavati pažnju nižem rastu gospodarstva nauštrb inflacije, što se često čini kao primamljiva mjera, dozvolili bismo inflaciji da se ukorijeni u gospodarstvo i zbog toga platili puno veću cijenu od privremenog pada BDP-a".
Punopravno mjesto za stolom u ECB-u Vujčiću daje veću kontrolu nad zajedničkom valutom koja će se koristiti u Hrvatskoj, iako je hrvatska kuna već više od dva desetljeća bila vezana za euro.
"To donosi i nove izazove, ali ipak i bolju poziciju za Hrvatsku i njenu monetarnu politiku" izjavio je Vujičić.
Takav optimizam susrećemo u širem gospodarstvu, gdje su cijene nekretnina ili automobili već iskazane u eurima, ali i većina građana štednje uglavnom drži u eurima. Istodobno, turisti iz eurozone koji se u ogromnim količinama tijekom ljetne sezone slivaju na jadransku obalu više neće morati mijenjati novac, a uvoznici će biti izloženi manjem tečajnom riziku.
"Najviše razloga za žaljenjem za hrvatskom kunom imat ću upravo ja jer sam ja jedina osoba koja se potpisuje na sve novčanice kune. Međutim, kao ekonomist, svjestan sam kako je uvođenje eura bolje za Hrvatsku i zato sam se od početka angažirano zalagao za ovaj projekt", rekao je guverner HNB-a.
Hrvatska sa stanovništvom od oko 3,9 milijuna ljudi ima bolji rast od prosjeka eurozone, čemu je doprinio snažan postpandemijski oporavak u turizmu koji čini petinu hrvatskog BDP-a, iako pred Hrvatskom usred divljanja cijena energenata stoje jednaki izazovi kao i u ostatku eurozone.
Ipak, dobri pokazatelji guverneru ne daju prostora za opuštenost te je vrlo oprezan u predviđanjima, osobito u vrijeme velikih međunarodnih tenzija uzrokovanim ruskom invazijom na Ukrajinu.
"Ono što sam naučio u ranim danima svoje karijere središnjeg bankara, bez obzira na to govorimo li s gledišta kreatora monetarne politike ili regulatora, ako su greške neizbježne, uvijek je bolje biti konzervativan". Guverner Vujčić, čiji mandat na toj poziciji istječe u srpnju 2024. godine, objašnjava kako je "gospodarstvo teško predvidjeti kratkoročno, a još teže dugoročno".
Guvernerov stav mogao bi ga dovesti u sukobu sa službenicima ECB-a koji su skloniji zadržavanju niskih kamatnih stopa kao sredstva za poticanje gospodarstva, unatoč tome što njihovo odlučivanje s usporavanjem gospodarstva postaje sve teže. Vujčić, koji kako bi jednostavnije prispodobio monetarnu politiku voli citirati Boba Dylana i Igru prijestolja, za sebe kaže da je spreman podnijeti pritisak pred njim.
"U stresnim situacijama ostajem miran. Obično se ne uzrujavam, moj mozak tada počinje ubrzano raditi, što mi pričinjava zadovoljstvo", zaključuje guverner Vujčić.