Digitalni euro postaje sve prisutnija tema u financijskom svijetu, a guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić, snažno ističe njegovu neizbježnost. "Vlak je već krenuo sa stanice. Mislim da je samo pitanje vremena kada ćemo imati digitalni euro", rekao je Vujčić na panelu u sklopu konferencije Money Motion.
S projektom digitalnog eura već u drugoj fazi razvoja, koji bi trebao trajati do studenog 2025. godine, guverner Vujčić vidi digitalni euro ne samo kao novu valutu već kao ključnu komponentu za osiguranje privatnosti transakcija i povećanje autonomije plaćanja unutar Europe. Tvrdi da ovaj korak predstavlja značajan pomak prema digitalizaciji financijskog sektora, s ciljem stvaranja sigurnijeg i otpornijeg platnog sustava.
Vujčić se osvrnuo i na uvođenje eura u Hrvatskoj, te kaže da je to donijelo očekivane koristi, uključujući eliminaciju valutnog rizika i smanjenje troškova transakcija, što je posebno korisno za poduzeća.
Čitaj više
Guverneri Adria regije: Inflacija popušta, rizike pozorno pratimo
Hrvatska bi, prema riječima guvernera Borisa Vujčića, iduće godine u ovo doba trebala imati godišnju inflaciju od 2,4 posto.
15.03.2024
Vujčić najavljuje brže usporavanje inflacije, de Guindos ne bi brzao s rezanjem kamata
Europska središnja banka za odluke o kamatnoj stopi mora čekati podatke o kretanju plaća za prvo tromjesečje.
14.02.2024
Schnabel se slaže s Vujčićem, spuštanje kamata bi moglo ići sporije od očekivanja
Schnabel, kao Vujčić, smatra da su stanke moguće jer se u ovom trenutku ne zna koja je to stopa koja bi imala neutralan učinak na ekonomiju.
07.02.2024
Vujčić: ECB stremi polaganom rezanju kamata
Za ekonomiju nije važno krene li se s rezanjem u travnju ili lipnju, drži guverner HNB-a i član Upravnog vijeća ECB-a.
30.01.2024
"Prva, eliminacija valutnog rizika, što je bila glavna prednost koju smo očekivali, može se vrlo lako ilustrirati činjenicom da je na kraju 2022. godine, dug svih sektora, vlade, korporacija i kućanstava u stranoj valuti iznosio 112 posto BDP-a Hrvatske. Danas je to manje od jedan posto BDP-a", istaknuo je guverner, naglašavajući kako je Hrvatska postala konkurentnija u odnosu na zemlje izvan eurozone.
Guverner se tijekom panela dotaknuo i pitanja bankomata i pristupa gotovini koji je također važan aspekt financijske inkluzije i praktičnosti za građane. Vujčić naglašava kako su tijekom COVID-19 pandemije i prelaska na euro banke omogućile besplatno podizanje gotovine s bankomata drugih banaka kako bi se smanjila potreba za kretanjem ljudi. Međutim, postavlja se pitanje zašto Hrvatska ima toliko bankomata i je li to dobro.
"Prošle godine, bilo je više od 90 milijuna transakcija i 93 posto njih bilo je na bankomatima banaka. Dakle, vrlo mali postotak je gdje zapravo plaćate kada koristite bankomat druge banke. Ali opet, više od 95 posto transakcija u gotovini izvršeno je bez naknade za klijente", rekao je Vujčić, dodavši "Imamo jednu od najvećih mreža bankomata. Zapravo, ako pogledate po glavi stanovnika, jedni smo od tri vodeće zemlje po broju bankomata po glavi stanovnika. Kao središnja banka, potičemo stvaranje jedinstvene sheme bankomata koju bi sve banke koristile i dijelile troškove".
Profitabilnost banaka postala je goruća tema, pri čemu su banke u Hrvatskoj ostvarile značajnu dobit. "Razlog zašto banke ostvaruju tako visoke profite ove godine je promjena smjera monetarne politike, što se poklopilo s činjenicom da postoji povijesno najviša razina viška likvidnosti u sustavu", objasnio je Vujčić, naglašavajući važnost uravnoteženja dobiti banaka s potrebama građana.
Na kraju, guverner Vujčić osvrnuo se na svoju karijeru, ističući svoje iskustvo i doprinos kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini. Nedavno, analiza Bloomberga svrstala ga je među "jastrebove" u kontekstu europskih središnjih bankara, što ukazuje na njegov stroži pristup monetarnoj politici.
"Znam da nas mediji vole dijeliti na ptice. Ili smo jastrebovi ili smo golubice. Ja obično volim citirati Christine Lagarde, predsjednicu Upravnog vijeća, da bih radije bio smatran sovom“, rekao je Vujčić
Unatoč špekulacijama o njegovoj budućnosti u ECB-u, Vujčić ostaje usredotočen na trenutne izazove i prilike, s ciljem unapređenja hrvatskog financijskog sektora i doprinosa europskoj monetarnoj politici. „Imam još dosta toga što želim napraviti“, rekao je za kraj.