Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić najavio je u srijedu da će središnja banka u skorašnjim službenin prognozama smanjiti očekivanje prosječne inflacije za ovu godinu na 3,5 posto sa četiri posto.
Također je napomenuo da prognoza hrvatskog gospodarskog rasta u 2024. zasad ostaje na tri posto, premda bi možda mogao biti i nešto malo veći.
Kako je istaknuo Vujčić na skupu središnjih bankara zemalja Mediterana, koji se održava u Splitu, usporavanje inflacije u Hrvatskoj trenutačno se odvija nešto brže od očekivanja zbog čega se i očekuje službena revizija prognoze za ovu godinu. U prošloj godini prosječna je inflacija bila iznad osam posto.
Čitaj više
Schnabel se slaže s Vujčićem, spuštanje kamata bi moglo ići sporije od očekivanja
Schnabel, kao Vujčić, smatra da su stanke moguće jer se u ovom trenutku ne zna koja je to stopa koja bi imala neutralan učinak na ekonomiju.
07.02.2024
Vujčić: ECB stremi polaganom rezanju kamata
Za ekonomiju nije važno krene li se s rezanjem u travnju ili lipnju, drži guverner HNB-a i član Upravnog vijeća ECB-a.
30.01.2024
Vujčić ne vidi razloge za tržišna očekivanja o skorom spuštanju kamatne stope
Vujčić ponavlja da se odluka ne donosi unaprijed i da će sve ovisiti o ekonomskim podacima mjesec po mjesec.
26.01.2024
Vujčić: Protekcionizam će trajati, Hrvatska bolje zaštićena u sastavu eurozone
Vujčić je, govoreći o Hrvatskoj i eurozoni, istaknuo kako je puno bolje broditi olujnim morem na velikom no na malom brodu.
17.01.2024
Vujčić podržava smanjenje kamatnih stopa za četvrtinu postotnog boda
Član Upravnog vijeća ECB-a zagovara oprezno smanjivanje kamatnih stopa kao odgovor na inflaciju.
11.01.2024
"Ulazni podaci koji govore o kretanju cijena hrane i energenata ukazuju da možemo očekivati brže popuštanje inflatornih pritisaka no što smo ranije očekivali", pojasnio je guverner HNB-a.
On je napomenuo i da eventualno lošija izvedba njemačkog gospodarstva u ovoj godini od sadašnjih očekivanja može imati negativan utjecaj na hrvatski bruto domaći proizvod u 2024., ali marginalne naravi.
U izjavi za novinare o budućim odlukama Europske središnje banke (ECB) oko spuštanja kamatne stope Vujčić je rekao da zasad još ne bi spominjao neki točan vremenski okvir budući da se još iščekuju podaci o kretanju plaća za prvi kvartal koji će biti potpuno poznati vjerojatno u svibnju.
Vujčićeve riječi sugeriraju da su nadanja tržišta da bi se prvi potez ECB-a mogao dogoditi već u travnju vjerojatno preuranjena.
"Za ekonomiju nije presudno hoće li se sa spuštanjem kamatne stope krenuti mjesec prije ili kasnije. Ono što se čini da smo zasad uspjeli jest meko prizemljenje premda povijesno iskustvo pokazuje da je teško izbjeći recesiju kada se inflacija spušta s dvoznamenkaste razine na ciljanu od dva posto", napomenuo je Vujčić.
Dodao je i da se ove godine očekuje nešto sporiji realni rast plaća u Hrvatskoj od prošlogodišnje razine od 5,7 posto.
Guverner HNB-a Boris Vujčić | Bloomberg Mercury
"I nominalni i realni rast plaća ove godine bit će niži nego u 2023. godini. U 2024. realni rast plaća bi trebao biti 3,6 posto i ne bi trebao na stopu inflacije utjecati više no što je bio slučaj lani", kazao je Vujčić.
Potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos u govoru na skupu također je istaknuo kako je potrebno više dokaza u podacima da se inflacija približava željenoj razini prije no što se sigurno krene u popuštanje monetarne politike.
Kako je rekao, ECB mora pažljivo pratiti rizike koji još uvijek mogu potaknuti rast cijena. To su brzi rast plaća, povišene profitne marže tvrtki i geopolitičke tenzije.
"Dok idemo u dobrom smjeru, ne smijemo brzati. Idućih par mjeseci bit će posebno bogati podacima koji su nam važni", rekao je.
Luis de Guindos, potpredsjednik ECB-a | Bloomberg
Na splitskom skupu su uz hrvatskog guvernera sudjelovali guverneri središnjih banaka Malte, Španjolske, Portugala i Slovenije.
Na panelu o vjerodostojnosti rada i komunikacije središnjih banaka prema javnosti u kompliciranim uvjetima kakve je donio snažan i brz rast inflacije te reakcijama i očekivanjima tržišta istaknuto je kako su u ovome trenutku tržišta manje pesimistična od ECB-a kad je riječ o inflacijskim kretanjima, ali pesimističnija kad je riječ o perspektivama rasta u eurozoni.
Eurostat je u srijedu objavio kako je prošle godine BDP eurozone rastao 0,5 posto.
(dopunjeno citatima Vujčića i detaljima o konferenciji)
.webp){kind=icon}
