Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić ocijenio je na skupu u Davosu kako se može očekivati nastavak trendova nacionalnih protekcionističkih politika i deglobalizacije što stvara fragmentaciju u svjetskim trgovinskim tokovima i tokovima izravnih stranih investicija.
"Neki od planova koji dovode do fragmentacije svjetskih trgovačkih tokova tek se trebaju implementirati pa je realno očekivati nastavak tih trendova. Naravno, politike koje dovode do fragmentacije svjetskih trgovinskih tokova i tokova stranih izravnih investicija mogu dovesti do veće inflacije i većih kamata, ali to je nešto sa čim ćemo se morati nositi u predstojećem periodu, uključujući i nas iz centralnobankarskog sektora", navodi HNB u priopćenju Vujčićeve riječi.
Vujčić je sudjelovao na panelu "Kako ubrzati zeleni, otporan i uključiv globalni rast".
Čitaj više
Vujčić podržava smanjenje kamatnih stopa za četvrtinu postotnog boda
Član Upravnog vijeća ECB-a zagovara oprezno smanjivanje kamatnih stopa kao odgovor na inflaciju.
11.01.2024
Vujčić: 'Smanjenje kamata ne očekujem prije ljeta'
Boris Vujčić prognozira blagi rast BDP-a i poboljšanje ekonomske klime u 2024. godini.
08.01.2024
Vujčić: Euro spasio Hrvatsku od više inflacije i troškova zaduživanja
Hrvatska ima znatno nižu inflaciju u odnosu na EU-ove članice koje nisu uvele euro.
18.12.2023
Analitičari HNB-a objasnili zašto očekuju pad inflacije ispod tri posto
Promjena godišnje stope inflacije ne ovisi samo o tekućoj inflaciji nego i o tzv. baznim statističkim učincima
17.01.2024
I ovoga puta on je istaknuo ocjenu prednosti koje je Hrvatskoj donio ulazak u eurozonu.
"U Hrvatskoj je privatni sektor već osjetio pozitivne učinke eura na uvjete financiranja. Došlo je do manje izraženog povećanja kamatnih stopa na kredite nefinancijskim društvima i stambene kredite u usporedbi s državama članicama Europske unije (EU) izvan eurozone. Složeno vanjsko okruženje, napeti geopolitički kontekst i nepovoljni šokovi, primjerica pandemija i inflacija, koji utječu na naša gospodarstva čine jedinstvenu valutu još privlačnijom. To je prije svega zato što se sudjelovanjem u europodručju poboljšava gospodarska konkurentnost zemlje i, kao što sam već rekao, jamči veći stupanj otpornosti na šokove. Figurativno govoreći, mnogo je sigurnije ploviti olujnim morima na velikom nego na malom brodu. U krizama tržišta prvo biraju manje zemlje i, rečeno stručnim žargonom, šortaju vas", rekao je Boris Vujčić.
Na pitanje o tome u kom pravcu bi se mogla razvijati EU i eurozona guverner HNB-a je odgovorio kako je činjenica da Europska monetarna unija (EMU) ima asimetričnu strukturu, što podrazumijeva zajedničku monetarnu politiku, ali i nacionalne fiskalne politike te će stoga za tješnju suradnju u fiskalnom području trebati vjerojatno neki duži period.
"Osim zajedničke fiskalne politike postoji problem preniske razine podjele rizika u EMU-u, posebno kada je riječ o tržišnoj podjeli rizika, jer tržišta kapitala u EMU-u imaju mnogo manju ulogu u podjeli rizika nego drugdje. Iako smo već svjedočili primjeru gotovo potpunog pada prekograničnih tokova kapitala u europodručju u vrijeme krize, napredak prema kapitalnoj uniji prilično je skroman. Stoga ćemo u narednim godinama vjerojatno vidjeti puno finog podešavanja postojećeg okvira sličnog dogovoru postignutom u vezi s fiskalnim pravilima i puno dugotrajnih pregovora o izgradnji novih institucija kao što je finalizacija bankovne unije", ustvrdio je guverner HNB-a.
Vujčić se osvrnuo i na demografske probleme razvijenih država istaknuvši potrebu donošenja politike 'pametne integracije'.
"Pritom se svako društvo mora odlučiti hoće li više poticati rješavanje nedostatka radne snage uvozom stranih radnika iz inozemstva ili povećanjem stope zaposlenosti, uključujući i veći angažman starije populacije."
.webp){kind=icon}
