.webp){kind=icon}
Guverner Boris Vujčić ocijenio je da se koristi eura najviše vide u trenucima krize. Da Hrvatska nije uvela euro, troškovi zaduživanja države, poduzeća i kućanstva bili bi na znatno višim razinama. "Isto tako i stopa inflacije. Hrvatska sada ima znatno nižu stopu u odnosu na one EU-ove članice koje nisu uvele euro", rekao je Vujčić na konferenciji "Desetljeće zasluženih prilika i izazovi koji dolaze" koju je organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Članstvo u eurozoni utjecalo je i na uklanjanje tečajnog rizika, što je dovelo do smanjenja premije rizika zemlje, posljedica čega je i da su kamatne stope znatno niže no što bi bile bez uvođenja eura, dodao je.
Primjer toga, napomenuo je Vujčić, i zemlje su koje nisu uvele euro, poput Češke, Mađarske i Poljske. "Troškovi zaduživanja države, poduzeća i kućanstava bi bili na znatno višim razinama. Ne samo to, nego bi i stopa inflacije bila viša nego što je jer Hrvatska ima nižu stopu inflacije od svih tih zemalja koje nisu uvodile euro", ocijenio je Vujčić, dodavši da se koristi eura najviše vide u trenucima krize, navodi se u priopćenju Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Čitaj više
Od 1. siječnja zamjena kuna moguća samo u HNB-u
Od 1. siječnja 2024. godine, banke, Fina i Hrvatska pošta prestaju s uslugom zamjene kuna.
15.12.2023
Zbogom lukovima, na nove novčanice eura stižu ptice, rijeke i kultura
Nove novčanice trebale bi se u optjecaju pojaviti tek za nekoliko godina.
16.12.2023
Industrijska proizvodnja u eurozoni pala na najniže razine od 2020.
Industrijska proizvodnja je u eurozoni na godišnjoj razini pala za 6,6 posto, a u EU-u za 5,5 posto.
13.12.2023
Eurozona klizi u prvu recesiju nakon početka pandemije
Gospodarstvo eurozone smanjuje se drugi kvartal za redom.
11.12.2023
Prema istraživanju HNB-a i ECB-a, uvođenje eura imalo utjecaj na ukupnu inflaciju za 0,4 postotna boda, s time da se taj učinak praktički u potpunosti odnosio na usluge, a ne na robe.
Prema preciznijem i širem istraživanju Eurostata objavljenom u listopadu, kazao je Vujčić, to povećanje bilo je i niže, bliže 0,2 postotna boda, i to u potpunosti u siječnju, također u uslugama, dok je u veljači i ožujku taj utjecaj već bio "nesignifikantan".
Kada je riječ o rastu cijena usluga u ljetnim mjesecima, po Vujčiću je prvenstveno povezan s turističkom sezonom i potražnjom u turizmu, a ne s uvođenjem eura. Stoga dio građana ima percepciju da su cijene rasle zbog uvođenja eura, no danas je jasno da to nije bio slučaj, zaključio je guverner.
Profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Marijana Ivanov je također apostrofirala prednosti članstva kroz prizmu cijene zaduživanja i premije rizika, izdvojivši primjer Češke, čije je gospodarstvo snažnije od hrvatskog, no koja nije u eurozoni, pa plaća veći prinos na svoje obveznice.
No Ivanov strahuje da bi učinak na rast cijena u siječnju mogao imati prestanak dvojnog iskazivanja cijena u kunama i eurima. "Otvara se jedan novi prostor za netransparentnost cijena koji će vjerojatno dio ponuđača na tržištu iskoristiti", smatra.
Obaveza dvojnog iskazivanja je na snazi od lanjskog rujna, a zaključno do kraja ove godine te Ivanov smatra da je ta obaveza trebala trajati kraće.
Objašnjava da potrošačka populacija nije homogena, pa se dio potrošača prilagodio i uspoređivao cijene u dvama valutama, dok ih se s druge strane velik dio, prvenstveno oni niže kupovne moći i slabijeg obrazovanja, koji žive u manjim mjestima, tome nije prilagodio. Po njenu mišljenju, oni su se "u startu opustili" te cijene uobičajenih proizvoda i dalje isključivo gledaju u kunama, dok u eurima mjere samo luksuznije proizvode.
Ivanov smatra da većina njih i ne zna da se ta mjera ukida iduće godine. "Ako netko želi iskoristiti njihovo neznanje i neinformiranost, onda će to puno lakše moći učiniti preko eura", ocijenila je Ivanov, javlja Hina.
