Zbogom lukovima, na nove novčanice eura stižu ptice, rijeke i kultura

Hrvatski građani bi se za nekoliko godina lako mogli naći u nedoumici jer bi, tek priviknuti na jedan izgled novčanica njihove nove službene valute, mogli biti primorani iznova učiti kako im novac izgleda. Europska središnja banka (ECB) ovih je dana odabrala nove teme čiji će motivi krasiti buduće novčanice eura.

Tako ćemo za nekoliko godina u novčanicima gledati motive "europske kulture" te "rijeka i ptica". Odluka je donesena na temelju ekstenzivne ankete koja je provedena tijekom ljeta 2023. godine među više od 23 tisuće građana, kao i na temelju više od 365 tisuća odgovora pristiglih na online anketu.

Građani su birali između sedam inicijalnih tema koje je ponudio savjetnički odbor. Među njima se najpopularnija pokazala "europska kultura" za koju se opredijelilo 21 posto anketiranih, a nakon nje slijedile su rijeke, odnosno "vode života u Europi" koje je preferiralo 18 posto anketiranih, te "slobodne, otporne, inspirirajuće" ptice za koje ih je glasovalo 17 posto. Kako bi što potpunije uzeli u obzir mišljenje javnosti, u ECB-u su rijeke i ptice odlučili spojiti u jedinstvenu temu.

Europska kultura "promovira zajedničke vrijednosti, pripadnost i dijalog u Europi diljem svijeta", navode u ECB-u. "Rijeke i ptice ne poznaju granice, simbolizirajući slobodu i jedinstvo među Europljanima i našu povezanost s prirodom", dodaju u središnjoj banci objašnjavajući izabrane motive. Obje odabrane teme "dijele nit povezivanja Europe i Europljana", napominje predsjednica ECB-a Christine Lagarde u priopćenju koje je pratilo odluku.

U odboru za odabir tema iz kojih će se crpiti motivi bilo je 19 predstavnika svih država članica eurozone u tom trenutku. Među njima su bili stručnjaci iz dizajna, umjetnosti, sveučilišni profesori, poduzetnici, umjetnici i fotografi. Upravno vijeće ECB-a sada će imenovati savjetnički odbor koji bi do kraja iduće godine trebao predložiti motive prema odabranim temama.

Predsjednica ECB-a Christine Lagarde | Bloomberg

Uz odabrane, građanima su u anketi na odabir bile ponuđene teme "Odraz europskih vrijednosti u prirodi", "Ruke: zajedno gradimo Europu", "Budućnost je vaša/tvoja" te "Naša Europa i mi".

U ispitivanju mišljenja iz Hrvatske je u fizičkoj anketi sudjelovalo 500-tinjak, a u online istraživanju još 4,5 tisuća građana. Prema osobnoj anketi, teme europske kulture i rijeka su s podjednakih 20-ak posto glasova bile vodeće u Hrvatskoj. Identično su mislili građani Njemačke, a vrlo slično i građani Litve i Portugala gdje ih je bilo tek postotak ili dva niže koji su preferirali obje teme. U online istraživanju u Hrvatskoj se za temu europske kulture odlučilo 25 posto ispitanika, što je ponešto drukčije od ostalih država jer je u online istraživanju općenito dominirala tema ptica.

Plan o redizajnu novčanica eura objavljen je u prosincu 2021. godine, a tada se konačna odluka o novom dizajnu očekivala već u 2024. godini. Nakon što novi odbor odabere motive, uslijedit će raspisivanje natječaja za dizajn. Dizajneri će poslati svoje prijedloge među kojima će se odabrati finalisti, a tada će opet građani birati najdraže. Upravno vijeće ECB-a bi konačnu odluku o budućem dizajnu novčanica trebalo donijeti 2026. godine.

No čak niti to ne znači da će se novčanice odmah tiskati, već će nakon odluke o izradi novih novčanica do njihova puštanja u optjecaj "proći (…) još nekoliko godina", objašnjavaju u ECB-u. Nove novčanice trebale bi biti "održive i prihvatljive za okoliš koliko god je to moguće".

U trenutku kad digitalna ekonomija postaje sadašnjost, a ne više daleka budućnost, može se činiti izlišnim što se i dalje inzistira na fizičkom obliku novca. No u ECB-u napominju da u redizajn ulaze sa željom da "novčanice ostanu dostupne i nastave biti siguran i efikasan način plaćanja".

 

 

Redovna trogodišnja anketa ECB-a čije je posljednje izdanje bilo 2022. godine pokazuje postepeni pad korištenja gotovine u dnevnim transakcijama, no i dalje je neprikosnoveni vladar plaćanja. U 2016. godini gotovinu je u svakodnevnim transakcijama na prodajnim mjestima koristilo 79 posto građana eurozone. Do 2022. godine taj je udio pao na 59 posto, ali je i dalje dominantan. Na drugom mjestu su bile kartice s 34 posto, a s pomoću mobilnih aplikacija je plaćalo tek tri posto anketiranih. Može se stoga pretpostavljati da će novčanice, kako god izgledale, i 2026. godine biti prilično korišten način plaćanja.

Pritom se valja samo nadati da izbor konačnog dizajna novčanica eura neće biti obilježen kontroverzama kao što je to bio fijasko s kovanicama u Hrvatskoj.