Eurozona ima 20 članica, zanimljivo je koliko država smije kovati svoje eure

S ulaskom u eurozonu, odnosno uvođenjem eura kao službene valute početkom prošle godine, Hrvatska je dobila pravo i kovati svoje kovanice. Dizajn naličja zveckavog sitniša prepušten je pojedinim državama, dok su lica kovanica svih denominacija, kao i novčanice, svih država jednaki.

Fijasko s hrvatskim dizajnom već pomalo pada u zaborav, a novčići koje svakodnevno vrtimo po prstima pokazuju široku lepezu ideja i izvedbi iz drugih zemalja. Pa tako dok u dućanima pred cijenama artikala razmišljamo jesu li baš u pravu oni koji tvrde da do poskupljenja nije došlo zbog uvođenja eura, možemo se pozabaviti i činjenicom da, usprkos tome što eurozona sada zajedno s Hrvatskom ima 20 članica, pravo kovanja svojih kovanica imaju 24 države.

U rukama i novčanicima nam se stoga mogu ponekad naći i kovanice eura iz država koje čak nisu niti članice Europske unije. Stvar je praktičnosti.

Uz dvadeset istovremenih članica Unije i eurozone, pravo kovanja svojih kovanica imaju još četiri europske države. Andora, Monako, San Marino i Vatikan koriste euro kao svoje službene valute, a pravo vlastitog dizajna na kovanicama eura dobile su zahvaljujući monetarnim sporazumima potpisanim s Europskom unijom.

Tako bismo u sitnišu u džepu možda mogli naći i kovanice s prikazom katoličkog pape, monegaškog kneza, grba San Marina ili Andore te drugih motiva iz tih malenih država. A motiva ima dosta – samo Vatikan je od 2002. godine izdao čak pet serija svojih kovanica.

Kovanica eura iz San Marina | Alessandra Benedetti/Bloomberg

 

Spomenute četiri države nisu i jedine koje koriste euro kao službenu valutu. Unilateralno su ga službenom valutom proglasili Kosovo i Crna Gora, a eurom se plaća i u nizu teritorija povezanih s članicama eurozone koji uživaju posebne statuse. Primjerice, španjolski gradovi Ceuta i Melilla koji se nalaze na obali sjeverne Afrike ili razna otočja diljem svijeta koja su povijesno i politički povezana s bivšim europskim kolonijalnim silama Francuskom, Španjolskom ili Portugalom također koriste euro.

U opticaju se trenutno nalazi oko 150 milijardi kovanica vrijednih nešto više od 34 milijarde eura, pokazuju podaci Europske središnje banke (ECB). Uz to cirkulira i 30 milijardi novčanica vrijednih 1,56 bilijuna eura. Nažalost, podaci ECB-a po pojedinačnim zemljama još uvijek ne uključuju i zasebne podatke za Hrvatsku za koju je poznato kako prilikom uvođenja eura nije u opticaj puštala samo vlastite kovanice već i "viškove" iz nekih drugih država eurozone.

Krzneni glodavac

Kod nas je tako došlo do puno bržeg miješanja kovanica s hrvatskim dizajnom i onima iz drugih zemalja nego što je to bilo u neki drugim sličnim članicama eurozone kad su uvodile euro. Primjeri država s više serija vlastitih kovanica pokazuju kako i Hrvatska može u dogledno vrijeme promijeniti dizajn "naših" eura. Bila bi to odlična prilika da se posao pokuša provesti bez skandala, a i da se razmotre neki drugi motivi.

Dubrovačke zidine, pulska arena ili Dioklecijanova palača svakako su poznatiji od krznenog glodavca kojeg su uživo vidjeli vjerojatno jedino zaposlenici zooloških vrtova. Čak su i pokojna roda Malena i njen udvarač Klepetan poznatiji hrvatski životinjski motivi u odnosu na kune koje vuku i neugodnu poveznicu s istoimenom valutom koju je koristila NDH. Kad smo već prihvatili europsku valutu, možda je to i prilika za prihvaćanje europskih normi i vrijednosti.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar