Dolazi digitalni euro, guverner Vujčić objasnio što to znači za privatnost

Privatnost digitalnog eura bit će čak na višoj razini od privatnosti korištenja ostalih oblika plaćanja, objasnio je u srijedu guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na konferenciji o digitalnom euru koja se održava u Zagrebu. Privatnost informacija o transakcijama jedna je od bitnih i čestih tema koje se spominju kod digitalnih plaćanja i sličnih transakcija, a strah od manjka privatnosti nerijetko predstavlja zapreku u raspravi u modernim platnim sustavima.

Privatnost korištenja samo je jedna od prednosti koje bi trebao donijeti digitalni euro, rečeno je u srijedu. Eurosistem neće imati mogućnost raspoznavanja tko plaća kome, podaci će biti anonimizirani i u potpunosti će se poštivati GDPR i ostala regulativa vezana uz tajnost privatnih informacija, objasnio je Vujčić.

Ideja je da digitalni euro bude najbliži mogući supstitut za gotovinu. Ono što možete napraviti s gotovinom moći ćete napraviti i s digitalnim eurom, rekao je Vujčić. Kao najbliži primjer spominje se dizanje gotovine s bankomata.

U primjeru korištenja digitalnog eura građani će moći s bankovnog računa prebaciti novac na svoj digitalni novčanik koji će biti ili u obliku aplikacije na mobitelu, računalu ili kartice. Prislanjanjem dvaju mobitela jedan do drugoga moći će se prebaciti novac čak i ako ti mobiteli u tom trenutku nemaju pristup internetu, objasnio je Vujčić. Time će ta transakcija iz tog aspekta biti potpuno privatna.

Novac koji će građani moći držati u svojih diginovčanicima bit će ograničen. U ovom trenutku se spominje granica od tri tisuće eura, no tehnologija će biti takva da to ograničenje neće sprečavati građane u obavljanju i većih plaćanja. U slučaju da netko poželi platiti nešto u iznosu koji je viši od stanja koje je odredio kao maksimum na svojem diginovčaniku, transfer će se obaviti, odnosno novčanik će se automatski nadopuniti sa sredstvima s bankovnog računa.

Vujčić je rekao i da je jedna od prednosti digitalnog eura za građane biti to što će se njime moći besplatno platiti svugdje u Europi. Svi koji prihvaćaju digitalna plaćanja morat će prihvaćati digitalni euro.

Projekt razvoja digitalnog eura trenutno je u drugoj fazi koja će trajati do kraja 2025. godine. Nakon toga bi trebala uslijediti odluka Europske središnje banke o pokusnom korištenju što znači da će se na digitalni euro u širem korištenju čekati još nekoliko godina.

HJNB je samo jedna od stotinjak svjetskih središnjih banaka koje rade na razvoju digitalne valute, a sama ideja razvoja digitalne valute je kako bismo imali digitalni oblik centralnobankarskog odn. javnog novca, objasnio je Vujčić.

"Ono što javnost treba znati je da jedini oblik centralnobankarskog javnog novca koji imaju u ovom trentuku je gotovina koju imaju u džepu", objasnio je. Oblici elektronskog, digitalnog, plaćanja koje koristimo su u biti privatni novac koji kreiraju komercijalne banke ili oni koji nude usluge platnoga servisa.

"Kada vam banka dâ kredit i pojavi se novac na računu to je u biti privatni digitalni novac. Središnje banke su odlučile da sada ljudima omoguće da imaju i direktno javni središnjobankarski novac u digitalnom formatu", pojasnio je guverner.

On je dodao i kako je još jedan aspekt razvoja ovog projekta strateška autonomija u Europi gdje bi u tom pogledu naš platni sustav postao neovisan od bilo kojih trećih nuditelja usluga platnog prometa koji nisu iz Europe "što jača otpornost našeg platnog sustava i povećava otpornost na rizke kibernetičkog napada".

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar