.webp){kind=icon}
Makroekonomisti Hrvatske narodne banke (HNB) poboljšali su prošlog tjedna svoju prognozu rasta bruto domaćeg proizvoda za ovu godinu s 2,9 na 3,2 posto. Lani nam je gospodarski rast bio 2,8 posto, a isti takav u središnjoj banci očekuju i u 2025. godini.
Novu prognozu u HNB-u objašnjavaju "nešto povoljnijim ostvarenjima na prelasku u tekuću godinu". U četvrtom kvartalu BDP je bio 4,3 posto viši nego u istom razdoblju 2022. godine dok je u trećem kvartalu međugodišnji porast iznosio tri posto.
"Očekivanja kretanja u 2024. i dalje ostaju najviše pod utjecajem robusnog rasta domaće potražnje, posebice osobne potrošnje podržane povoljnim kretanjima na tržištu rada i rastom realnih dohodaka", obrazložili su svoje nove prognoze u središnjoj banci. Tamo očekuju i nastavak rasta investicijske aktivnosti, iako "sporijim intenzitetom" nego lani jer bi se "javne investicije mogle početi smanjivati uslijed završetka nekih programa i projekata financiranih iz EU-ovih fondova".
Čitaj više
Hrvatski BDP na klimavim nogama dočekuje izazovnu turističku sezonu
BDP raste zahvaljujući potrošnji, a izostaju proizvodnja i izvoz.
06.03.2024
Hrvatski BDP u zadnjem tromjesečju 2023. rastao 4,3 posto, cjelogodišnji rast 2,8 posto
Zadnje prognoze Ekonomskog instituta Zagreb pokazivale su rast u zadnjem kvartalu od 3,2 posto te za cijelu 2023. od 2,6 posto.
27.02.2024
EK: Hrvatsko gospodarstvo u 2024. rast će osjetno brže od europskog
Gospodarstvo EU-a nakon slabog prošlogodišnjeg rasta u 2024. ušlo u slabijem položaju od očekivanog.
15.02.2024
BDP eurozone i EU-a rastao 0,5 posto u 2023.
U četvrtom tromjesečju 2023. ekonomija eurozone je stagnirala, dok je gospodarstvo Europske unije (EU) raslo za mršavih 0,1 posto
14.02.2024
Mogao bi se ubrzati i rast robnog izvoza, dok bi rast izvoza usluga mogao usporiti nakon snažnog oporavka od pandemije, dodaju u HNB-u. No u skladu s očekivanim porastom domaće potražnje jačati bi mogao i uvoz, što znači da bi doprinos neto inozemne potražnje mogao ponovno postati blago negativan.
U središnjoj banci očekuju i razmjerno snažan rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti uz daljnji porast nominalnih plaća, iako slabijeg intenziteta, te postupni oporavak realnih plaća. Anketna stopa nezaposlenosti bi u 2024. godini mogla iznositi šest posto, prognoziraju u HNB-u.
Ekonomisti središnje banke su za pola postotka srezali svoju raniju prognozu ovogodišnje inflacije. Nakon rasta potrošačkih cijena od 8,4 posto u 2023. godini, ove se godine očekuje inflacija od 3,5 posto, i to "kao odraz očekivanog smanjivanja inflacije svih glavnih komponenata, a ponajviše temeljne inflacije".
Nakon što su lani stagnirale, cijene energije bi se u ovoj godini mogle vrlo blago smanjiti, uz pretpostavku da se administrativno regulirane cijene plina i električne energije za kućanstva neće mijenjati, objašnjavaju u središnjoj banci. Tome u prilog ide i odluka Vlade RH donesena u četvrtak o nastavku antiinflacijskih mjera.
U HNB-u ipak upozoravaju na pojedine rizike. "S jedne strane, geopolitičke napetosti mogle bi dovesti do rasta cijena energenata i drugih sirovina, a nepovoljni vremenski uvjeti mogli bi potaknuti neočekivani porast cijena hrane. Inflacija bi mogla biti viša i u slučaju da plaće rastu snažnije od očekivanja ili da profiti ne nastave apsorbirati dio pritisaka na rast cijena povezanih sa snažnim rastom plaća. S druge strane, slabiji gospodarski rast, jači učinci zaoštravanja monetarne politike te izrazitiji pad cijena sirovina na svjetskom tržištu, rizici su koji bi mogli utjecati da inflacija bude niža od projicirane", stoji u prognozama Hrvatske narodne banke.
