Drugog dana 15. Weekend Media Festivala (WMF) guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić s našim je Ivanom Vrdoljakom na panelu „Jedna kriva riječ“ razgovarao o velikoj odgovornosti i delikatnosti koju nosi njegova komunikacija s javnošću, a dotaknuli su se i brojnih drugih tema.
Vujčić je otvoreno skeptičan prema tržištu kriptovaluta i upozorava da je ono samo za hazaredere jer ne postoji nikakva institucionalna regulacija koja bi štitila ulagače. "Uvijek sam imao isti stav oko kriptovaluta, ako želite ulagati u takvu vrstu imovina, budite spremni i izgubiti. To je u najvećoj mjeri špekulativno tržište, ali tko voli neka izvoli. Samo onaj tko izgubi, neka se ne dolazi kod nas žaliti", poručio je Vujčić, dodavši kako će uskoro vjerojatno i središnje banke morati izdavati svoje digitalne valute, no njih vidi samo kao supstituciju gotovog novca.
Unatoč sve većem valu digitalizacije, ne boji se za gotovinu. "Ljudi i dalje jako puno posluju s gotovinom. Ja novac tržištu moram nuditi s obzirom na potražnju – hoćete keš dat ću vam keš, hoćete li karticu to ćete i dobiti. Ali da sam ministar financija možda bih imao drugačiji odgovor", smatra guverner.
Posebno je istaknuo kako uvijek mora bit izrazito pažljiv i specifičan u svom obraćanju javnosti, a još oprezniji kada se obraća predstavnicima banaka ili predstavnicima vlasti. "To je uistinu odgovorna zadaća, moram balansirati komunikaciju da svi budu zadovoljni, a to je najteži dio mog posla. Bankari uvijek misle da sam jako strog prema njima. To je u biti točno, jer su zahtjevi koje HNB stavlja pred njih, stroži nego oni Europske unije. Ali to je zato što je glavna uloga HNB-a zaštititi depozit, odnosno one koji drže novac u bankama te osigurati da banke ne propadnu. To je u biti osnovna funkcija HNB-a, a to 90 posto ljudi ne razumije", zaključio je Vujčić.
Drugi dan WMF-a opet je donio dosta zanimljivih panela i rasprava.
Ivo Novak, Global Head of Growth Marketing u Infobipu, prvom hrvatskom jednorogu, pričao je o izazovima s kojima se svakodnevno susreće u poslu, od kadroviranja do smjera u kojem će se oglašavanje razvijati u budućnosti.
Čak i tabule rase mogu pristojno zarađivati
Osvrnuo na već dobro poznat nedostatak developera na tržištu, kazavši kako mladi danas ni ne znaju čime se sve mogu baviti pa ih je zato teško i zainteresirati."Prevrneš svaki kamen i za neke od pozicija imaš svega 10 specijalista. No u relativno kratkom vremenu možeš doći do visoke razine znanja – čak i tabula rasa koja ima volju za učenjem može kroz dvije ili tri godine konkurirati za plaću od 10 do 12.000 kuna", rekao je Novak, dodavši kako promjene koje tvrtke uvode moraju imati glavu i rep da bi dale ploda.
"Veliki broj old school kompanija će svake dvije godine redizajnirati svoj web. Velike, uspješne firme to ne rade. Pogledajte Facebook ili Amazon koji rade male promjene i prate rezultate. Devet od deset eksperimenata propadne. Ništa nije zapisano u kamenu. Zašto bismo nešto radili ako ne znamo da to ima smisla?", pita se Novak.
Dok je ljudi, bit će i vijesti
Televizija će opstati, ali u suradnji s modernim tehnologijama, zaključeno je panelu TV Maratonci na kojem su sudjelovala najpoznatija i najdugovječnija lica s domaćih malih ekrana.
"Dnevnik na televiziji je dying business, to neće nikad umrijeti, to će umrijeti kad umre publika. Danas postoje i druge platforme na koje se te vijesti mogu plasirati. Ljudi nas prepoznaju u tom drugom formatu, klinci počinju gledati naše emisije. Osobno pokušavam stvoriti neku novu televizijsku publiku putem društvenih mreža. Moramo postati svjesni da će čitanje vijesti u 19 sati izumrijeti", rekao je Zoran Šprajc s RTL-a iznoseći svoje viđenje razvoja stvari, a u prognozi se okušala i RTS-ova Olivera Kovačević. "Bez obzira na orijentacije i pritiske, mislim da će dnevnici uvijek biti gledani. Dok je ljudi, bit će vijesti. Dok je svijeta, bit će zanimljivosti", zaključila je.
.webp){kind=icon}
