Zašto investitori u nesigurnim vremenima biraju ETF-ove i gdje najčešće griješe

Dok svakodnevno pratamo naslove o ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, napetostima oko Tajvana te ubrzanom naoružavanju Europe, investitorima se sve češće nameće jedno pitanje – kako sačuvati i povećati kapital u svijetu u kojem je geopolitička neizvjesnost postala gotovo sigurna. Upravo je to bila tema webinara "Investiranje u doba sukoba: kako geopolitički rizici mijenjaju logiku ETF-ova", koji je Bloomberg Adria organizirala prošlog tjedna.

Praćenje inflacije, odluka središnjih banaka i gospodarskih ciklusa oduvijek je bilo sastavni dio ulaganja, no posljednjih godina gotovo je nemoguće analizirati tržišta kapitala bez pogleda na globalnu geopolitičku kartu. Diljem svijeta trenutno traje više od 50 sukoba, najviše od Drugog svjetskog rata. Ako samo jedna raketna paljba može u trenutku uzdrmati cijenu nafte, nije teško razumjeti zašto se investitori, tražeći zaštitu, okreću ETF-ovima. Istodobno, ulaganjem u te fondove nastoje uhvatiti korak s dugoročnim globalnim trendovima.

Povijest se (ne) ponavlja

Ako je ikada postojalo razdoblje u kojem je veći dio svijeta geopolitičke događaje promatrao isključivo kroz prizmu nacionalnih, vjerskih i društvenih sukoba, bez utjecaja na osobne financije i investicijske odluke, to je vrijeme odavno iza nas.

Đorđe Ostojić, stručnjak za osobne financije, smatra da geopolitika nikada nije bila snažnije povezana s burzama nego danas.

"Od Drugog svjetskog rata, Korejskog i Vijetnamskog rata pa sve do aktualnih sukoba u Ukrajini i Iranu, činjenica je da se tržišta najviše boje neizvjesnosti koja prethodi samom sukobu. Paradoks je u tome što nije potrebno da se 'čuju topovi' kako bi tržišta reagirala. Na takve reakcije utječe i svojevrsna priprema za sukob jer joj prethode diplomatski pregovori, gomilanje vojske ili najave ulaganja u vojnu opremu. Sve to služi kao signal da bi moglo doći do sukoba", rekao je Ostojić na webinaru.

Na pitanje kako investitori reagiraju kada rat doista izbije, Ostojić kaže da se najčešće pojavljuju dva obrasca ponašanja, za koja smatra da su pogrešna. Investitori tada ili rasprodaju svu imovinu očekujući slom tržišta ili predugo odgađaju odluku, što ih dovodi do svojevrsne paralize i propuštanja ključnih prilika.

Rat u Ukrajini traje pune četiri godine | Bloomberg

Jesu li ETF-ovi bolji izbor od pojedinačnih dionica?

U razdobljima pojačane neizvjesnosti, kakvima svjedočimo posljednjih godina, ETF-ovi često imaju prednost pred pojedinačnim dionicama jer omogućuju veću diverzifikaciju. Dok vrijednost pojedine kompanije može znatno pasti zbog slabijih poslovnih rezultata ili geopolitičkih potresa, ETF raspoređuje rizik na desetke ili stotine kompanija, čime investitora štiti od prevelike izloženosti samo jednoj dionici.

ETF možemo promatrati kao svojevrsni zaštitni mehanizam, ali i kao barometar tržišnog raspoloženja.

"Prednost ETF-ova koju svakako treba istaknuti jest njihova trenutačna likvidnost jer se njima može trgovati tijekom cijelog radnog vremena burze. Druga je prednost što ETF-ovi odmah reagiraju na događaje u svijetu, odnosno kod njih nema skrivanja stvarnog stanja. Slikovito rečeno, ako se u 14 sati oglasi ratna sirena, već u 14 sati i dvije sekunde cijena ETF-a prilagodit će se toj informaciji. Treća važna karakteristika su golemi priljevi i odljevi kapitala jer veliki igrači upravo preko ETF-ova premještaju ogromne iznose novca", rekao je Ostojić.

Ipak, nije dovoljno samo reći: "Ulažite u ETF-ove". Ključno je što birate i kako procjenjujete ulaganje. Geopolitička neizvjesnost ne znači nužno bijeg s tržišta dionica. Često se događa upravo suprotno – kapital se povlači iz pojedinih regija i sektora, ali istodobno traži utočište na najvećim i najlikvidnijim tržištima.

                      

Kako ratovi i prijetnje oblikuju tržišta Mihael Blažeković, glavni analitičar Bloomberg Adrije, ističe da tržišta u cijene često unaprijed ugrađuju aktualne ili potencijalne sukobe. "Tržišta kapitala zapravo odražavaju očekivanja o budućim prinosima, inflaciji i drugim ključnim faktorima." Dodaje da se većina današnjih sukoba odvija u Africi, što nema izravan utjecaj na SAD ili Europu, osim pojedinih događaja koji mogu neizravno utjecati na tržište čipova, određenih sirovina i plemenitih metala. Govoreći o ratu u Ukrajini i sukobu s Iranom, Blažeković povlači paralelu između reakcija tržišta na ta dva događaja. Dok je rat u Ukrajini snažno uzdrmao burze jer je došao neočekivano, sukob s Iranom, kaže, "krčkao se" već dulje vrijeme pa je reakcija tržišta bila znatno blaža. Od početka sukoba na Bliskom istoku u veljači 2026. godine, američki predsjednik Donald Trump gotovo je 40 puta najavio primirje s Iranom, koje se do danas nije ostvarilo. Tržišta su se u međuvremenu naviknula na takve izjave pa je tijekom razdoblja najava opsežnih sankcija gotovo cijelom svijetu nastao i izraz TACO (Trump Always Chickens Out), odnosno "Trump se na kraju uvijek povuče". Zbog toga su brojni trgovci razvili strategiju poznatu kao "buy the dip", odnosno kupnju nakon pada cijena izazvanih Trumpovim političkim prijetnjama, računajući da će se situacija kasnije smiriti i da će tržišta ponovno porasti. Za investitore je pritom i dalje ključno pratiti poteze središnjih banaka. Podsjetimo, ECB je u četvrtak podignuo kamatne stope kako bi obuzdao inflaciju, što je negativno utjecalo na obveznice, ali i na zlato, koje ne donosi redoviti prinos nego isključivo potencijalni kapitalni dobitak. "Ovo nije idealno vrijeme za ulaganje u obveznice. Treba pričekati odluku Feda", smatra Blažeković. Očekuje da će se inflacija zadržati na sadašnjim razinama još nekoliko mjeseci, sve dok se ne riješi situacija oko Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi oko četvrtine svjetske trgovine naftom i plinom. U takvom okruženju zlato bi moglo ostati manje atraktivno, dok kao zanimljiviju opciju vidi dividendne dionice. Kao primjer navodi ETF-ove koji prate kompanije s dividendnim prinosom od pet do sedam posto, među kojima su Krka, Nova Ljubljanska banka, Metalac i Messer. S druge strane, obrambeni sektor mu trenutačno više nije toliko zanimljiv jer smatra da je najjači val rasta već prošao. Kao primjer navodi CSG, čije su dionice nedavno izgubile oko 50 posto vrijednosti. "Iako je kompanija ciljala IPO po fer cijeni, dionice su na kraju potonule jer se pokazalo da CSG ne može odgovoriti na opseg narudžbi koje je dobio", kaže Blažeković. Dodaje i da postoji snažna povezanost između tržišta umjetnih gnojiva i geopolitičkih događaja. Cijene u tom sektoru sada padaju jer tržište očekuje ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca i smirivanje sukoba s Iranom.

  

Konkretno, američko tržište više je puta pokazalo iznimnu otpornost. Tijekom rata u Ukrajini, sukoba na Bliskom istoku i rastućih napetosti oko Tajvana, indeks S&P 500 nastavio je rasti, ponajprije zahvaljujući dominantnoj ulozi tehnoloških kompanija i snažnim priljevima kapitala u sektor umjetne inteligencije.

To pokazuje da investitori ni u razdobljima povećane neizvjesnosti ne napuštaju tržište dionica, već kapital preusmjeravaju u sektore za koje vjeruju da mogu nastaviti rasti unatoč globalnim previranjima. ETF-ovi koji prate indeks S&P 500 često se smatraju svojevrsnim zlatnim standardom među ulagačima, a Ostojić preporučuje i razmatranje globalnih ETF-ova kao nadopunu takvoj strategiji.

"Možete uspoređivati ta dva ETF-a i pratiti je li rizik koncentriran isključivo u SAD-u ili se prelijeva i na Europu. Tada je važno promatrati ponašanje velikih igrača, povlače li kapital i s kojih tržišta te gdje ga i dalje zadržavaju. Ako vidimo da ETF-ovi padaju podjednako, to je signal da ulagači izlaze iz rizičnijih oblika ulaganja i okreću se zlatu, obveznicama ili novčanim fondovima", zaključio je Ostojić.

Indeks S&P 500 | Bloomberg

Faze tržišnog ciklusa tijekom sukoba

Svako razdoblje piše vlastitu povijest, no tržišta tijekom ratova i geopolitičkih kriza često prolaze kroz slične faze. To vrijedi i danas, u vremenu kada sukobi i napadi dronovima obilježavaju brojne dijelove svijeta.

• Prva faza obilježena je rastom neizvjesnosti. Veliki investitori tada na vrijeme analiziraju svoje pozicije i procjenjuju moguće rizike, nastojeći smanjiti izloženost rizičnijoj imovini.
   
• U drugoj fazi sukob još nije izbio, ali napetosti rastu i tržišta počinju snažnije padati. Takvi padovi najčešće iznenade manje ulagače, dok su veliki investitori već ranije poduzeli korake kako bi zaštitili svoje portfelje.
   
• Nakon toga slijedi faza prihvaćanja sukoba, kada tržišta postupno shvaćaju da se gospodarstvo i svakodnevni život nastavljaju unatoč ratnim zbivanjima. Prema Ostojiću, društvo se često iznenađujuće brzo navikne na ratove i krize te nastavlja funkcionirati kao da ih nema. U toj fazi dolazi do stabilizacije i oporavka tržišta, iako sukob još traje. Upravo je to, ističe Ostojić, jedna od najvažnijih karakteristika tržišnog ponašanja tijekom ratova – oporavak često počinje mnogo prije nego što sukob završi.
  
   

Ovdje je važno naglasiti da se investitori, nakon povlačenja u prvoj fazi, tijekom treće faze postupno vraćaju rizičnijoj imovini, ali pritom vrlo pažljivo biraju sektore. Fokus stavljaju na područja s najvećim potencijalom rasta, poput energetike i obrambene industrije. Ideja je da rizični kapital ponovno počne stvarati prinose dok se tržište još oporavlja.

"Za to vrijeme mali investitor uglavnom sjedi i čeka, a upravo je to razlika između velikih i malih igrača. Veliki su se već vratili na tržište, dok oni koji su predugo taktizirali najčešće ne uspijevaju pogoditi dno, nego se vraćaju tek kada su valuacije već znatno više", upozorava Ostojić.

Među najvećim gubitnicima u razdobljima pojačane neizvjesnosti obično su turističke i zrakoplovne kompanije, kao i tvrtke iz automobilske i industrije zabave. Te su djelatnosti među prvima pogođene rastom cijena energenata, poremećajima u opskrbnim lancima i slabljenjem povjerenja potrošača.

Na kraju, u svijetu u kojem jedna vijest s Bliskog istoka, iz Ukrajine ili oko Tajvana može u samo nekoliko sati promijeniti raspoloženje investitora, diverzifikacija postaje važnija nego ikad. Umjesto pokušaja predviđanja sljedeće geopolitičke krize, mnogo je važnije izgraditi portfelj koji će biti dovoljno otporan da takve šokove podnese bez većih posljedica.