Na u srijedu održanoj sjednici, Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) donio je niz odluka među kojima se nalazi i nekoliko s ciljem oslobađanja dodatne likvidnosti u bankarski sustav zbog čega bi se trebali smanjiti pritisci banaka na povisivanje kamatnih stopa. Rast inflacije posljednjih mjeseci ključne je globalne središnje banke natjerao na podizanje referentnih stopa kako bi se rast cijena pokušao suzbiti.
Posljedica toga je rast cijene novca na svjetskom tržištu koji prijeti prelijevanjem i na Hrvatsku zbog čega se očekivao rast kamatnih stopa na kredite. Odlukama središnje banke bi se kroz dva koraka, u kolovozu i u prosincu, ukupno trebalo osloboditi dodatne likvidnosti u iznosu od 70-ak milijardi kuna. Smanjenjem stopa za obveznu rezervu banke bi trebale raspolagati s dodatnih 34 milijarde kuna, a smanjenjem stope minimalnog iznosa deviznih potraživanja s dodatnih pet milijardi eura.
Prema podacima HNB-a, od siječnja do svibnja, prosječna je kamatna stopa na nove stambene kredite blago snižena s 2,87 na 2,64 posto.
Guverner središnje banke Boris Vujčić smatra da banke neće imati razloga podizati kamate na nove i postojeće kredite, nego ih čak mogu i smanjiti.
Njegovu izjavu možete pogledati u videu.