Sve pripreme za ulazak Hrvatske u eurozonu teku po planu i od prvog dana sljedeće godine stiže nam euro. Sve to događa se u iznimno nepredvidivim i zahtjevnim vremenima inflacije, rasta kamatnih stopa i geopolitičke krize, pa je teško predvidjeti sve učinke.
Sve kune koje građani čuvaju kod kuće morat će zamijeniti u eure. Dio tog novca odlazi i na kupnju nekretnina. Uvođenje eura, smatraju u HNB-u, samo je manjim dijelom prouzročilo golemi rast u nekretninskom poslovanju.
"Taj bum na tržištu se događa zadnjih nekoliko godina, svi tome svjedočimo, to nije nešto što je isključivo vezano za uvođenje eura, to je nešto što bih primarno povezao s činjenicom da smo živjeli predugi niz godina u zoni nultih kamatnih stopa", rekao je viceguverner Hrvatske narodne banke Michael Faulend, a prenosi HRT.
Dvojno iskazivanje cijena u trgovinama trebalo bi spriječiti dodatna poskupljenja zbog zaokruživanja cijena u eurima naviše. No inflacija je sve zakomplicirala. Posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja Zvonimir Savić smatra kako "poučeni iskustvom drugih država ne bi trebalo doći do većeg pritiska zbog uvođenja eura".
"Ono što je nezgodno, Hrvatska je u trenucima vrlo visoke inflacije, pa se možda stvara takav dojam da je sve vezano uz euro, međutim nije takva situacija", kaže Savić.
Hrvatska uvodi euro u vrijeme velike geopolitičke krize, no upravo naše pristupanje eurozoni trebalo bi osigurati mnoge prednosti.
"Za pretpostaviti je da ulazak u eurozonu znači veću financijsku stabilnost, niže kamatne stope, povoljnije uvjetne zaduživanja i u potencijalnoj krizi. Budimo svjesni da je ova kriza geopolitička te itekako ima ekonomske implikacije. Tada imate kišobran, nekakav zaklon na koji možete računati", rekao je Mladen Vedriš s Visokog učilišta Effectus.
Unutar eurozone velike su razlike između razvijenih i manje razvijenih zemalja, ali i među političkim vodstvima članica, pa je važno da u tom uzburkanom moru, kaže Vedriš, vješto i što snažnije plivamo.
.webp){kind=icon}
