Država puštanjem zaliha od 35 tisuća tona dizela 'kupuje' par dana potrošnje. Prijete li Hrvatskoj mjere štednje?

Sukob na Bliskom istoku i nepredvidivi potezi američkog predsjednika Donalda Trumpa, uključujući prijetnje izlaskom iz NATO-a, izazvali su značajan poremećaj na globalnom tržištu energije. Cijena barela nafte u samo nekoliko tjedana skočila je sa 72 na više od 103 dolara, dosežući u jednom trenutku i 115 dolara.

 

 

U jeku neizvjesnosti koja je zahvatila svjetska gospodarstva, za Bloomberg Adria TV situaciju je analizirala Nina Domazet iz Sektora za energetiku i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore, odgovarajući na ključna pitanja o tome što ovaj cjenovni šok znači za Hrvatsku i prijete li nam drastične mjere štednje.

Globalni šok i crne prognoze

Nagla eskalacija cijena nije tek privremena turbulencija, već "kratkoročni, ali vrlo ekstreman šok", upozorava Domazet. Objašnjava kako je s tržišta nestalo otprilike 10 posto globalne opskrbe, što je stvorilo ogroman pritisak na cijene. Dok su trenutne razine od oko 100 do 115 dolara dijelom "prenapuhane zbog premije na rizik", Domazet ističe kako je energetsko tržište evidentno ušlo u fazu trajno veće nestabilnosti i viših cijena.

Dodatnu neizvjesnost unosi geopolitička napetost. "Vrlo je nezahvalno projicirati kako će se kretati stvari, pošto vidimo da su izjave predsjednika Trumpa dosta nepredvidive, a Iran ne pokazuje nikakve znakove da namjerava deeskalirati situaciju", kaže Domazet. U takvom okruženju, analitičari razmatraju i najcrnje scenarije. Postoje predviđanja o rastu cijena na 130 ili 150 dolara, a spominju se i "katastrofična predviđanja o 200 dolara po barelu".

Ugledni Oxford Institute for Energy u jednom od svojih scenarija predviđa da bi se cijene nafte mogle spustiti ispod 100 dolara po barelu tek 2028. godine, ako ne i kasnije.

Hrvatska na udaru cijena i inflacije

Hrvatska Vlada već je reagirala puštanjem 35 tisuća tona dizela iz strateških rezervi. Međutim, Domazet pojašnjava kako je riječ o mjeri kratkog daha. "To je potrošnja od samo nekoliko dana, možda nekakva četiri dana", precizirala je. Ipak, razloga za trenutnu paniku nema. Prema podacima Agencije za ugljikovodike, Hrvatska raspolaže obveznim rezervama nafte i derivata za otprilike 93 dana uobičajene potrošnje, što pruža određenu sigurnost u slučaju ozbiljnijih poremećaja opskrbe.

No, dugoročni utjecaj na gospodarstvo je neizbježan. Domazet jasno ocrtava lančanu reakciju koja slijedi: "Skuplja goriva znače skuplji prijevoz, skuplji prijevoz znači skuplju robu, a skuplja energija je skuplja proizvodnja". Ovaj pritisak izravno će se preliti na inflaciju, koja je u Hrvatskoj već na značajno visokim razinama. "Inflacija je, nažalost, vrlo ljepljiva i mogla bi se zadržati još duže vrijeme", napominje, dodajući da je ključni prioritet zadržati industrijsku proizvodnju i radna mjesta.

Povratak u prošlost ili zelena budućnost?

U javnosti su se ponovno pojavile ideje o gotovo zaboravljenim mjerama štednje, poput vožnje "par-nepar", a neke zemlje poput Južne Koreje već uvode restrikcije. Iako se nada da do takvog scenarija u Hrvatskoj neće doći, Domazet smatra kako je kriza prilika da se "općenito razmisli o navikama kad je riječ o građanima i njihovoj potrošnji". Smatra da građani mogu dati svoj doprinos orijentacijom na javni prijevoz i zdravije navike, no ponavlja da se teret krize ne smije prebaciti na industriju.

Europska unija, kao veliki uvoznik energenata, iznimno je ranjiva. Alternativni pravci nabave, poput američke, kanadske ili afričke nafte, postoje, ali kapaciteti za potpunu nadoknadu potencijalnog pada opskrbe s Bliskog istoka su ograničeni. "Mi smo dio globalnog tržišta, to je jednostavno tako", realna je Domazet.

Dugoročno, ova kriza samo je još jedan snažan argument za ubrzanje energetske tranzicije. Hrvatska tu, ističe Domazet, stoji iznenađujuće dobro. "Mi smo četvrti u Europi po korištenju zelene električne energije", navodi, zahvaljujući hidroelektranama te solarnom i vjetropotencijalu. Ključ je u uklanjanju birokratskih prepreka i poticanju investicija, ne samo u obnovljive izvore, već i u domaću proizvodnju nafte i plina te u sustave za pohranu energije poput baterija.

Trenutna situacija stoga postavlja Hrvatsku i Europu pred jasan izbor. Kratkoročno, potrebno je pametno upravljati rezervama i ublažavati udar na građane i gospodarstvo. Dugoročno, jedini put prema stabilnosti i sigurnosti leži u odlučnom zaokretu prema energetskoj neovisnosti, temeljenoj na vlastitim i obnovljivim izvorima energije. Svaki odgođeni dan te tranzicije u budućnosti će nositi sve veću cijenu.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.