Cjenovni udar u ožujku - Hrvatska s inflacijom od 4,7 posto na vrhu eurozone

Nakon višemjesečnog usporavanja, inflacija je u Hrvatskoj u ožujku naglo ubrzala, potaknuta snažnim rastom cijena energenata. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), godišnja stopa inflacije mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (CPI) dosegnula je 4,8 posto, što je značajno više od 3,8 posto zabilježenih u veljači.

Još veći razlog za zabrinutost jest podatak Eurostata prema kojem je Hrvatska, s harmoniziranom stopom inflacije (HICP) od 4,7 posto, ponovno zasjela na vrh neslavne ljestvice među 21 članicom europodručja.

Analiza glavnih komponenti indeksa otkriva kako je glavni uzrok ovog cjenovnog udara kategorija energije. Cijene energenata u ožujku su bile za čak 11,3 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Posebno zabrinjava snažan mjesečni skok od 5,0 posto, što je izravna posljedica eskalacije sukoba na Bliskom istoku i posljedičnog rasta cijena sirove nafte i plina na globalnim tržištima.

Značajan doprinos inflaciji i dalje daju usluge, koje su na godišnjoj razini skuplje za 7,8 posto, dok su u odnosu na veljaču rasle za 0,7 posto. Cijene hrane, pića i duhana, koje imaju najveći udio u potrošačkoj košarici, porasle su za umjerenijih 3,9 posto na godišnjoj razini. Jedina komponenta koja bilježi pad cijena su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, s godišnjim padom od 0,6 posto, no i oni su na mjesečnoj razini zabilježili rast od 1,5 posto.

Hrvatska kao inflacijska 'vruća točka'

Podaci Eurostata potvrđuju da je Hrvatska ponovno postala inflacijska "vruća točka" eurozone. Dok je prosječna godišnja inflacija u europodručju u ožujku iznosila 2,5 posto, hrvatska stopa od 4,7 posto gotovo je dvostruko viša. Najbliža Hrvatskoj je Litva s inflacijom od 4,5 posto, dok zemlje poput Italije i Cipra bilježe stope od svega 1,5 posto.

Ovakav razvoj događaja stavlja Hrvatsku u nezavidan položaj i komplicira napore Europske središnje banke (ECB) u vođenju monetarne politike. Dok se u većem dijelu monetarne unije inflacija približava ciljanoj razini od dva posto, perzistentno visoke stope u zemljama poput Hrvatske odgađaju mogućnost smanjenja kamatnih stopa.

 

Najnoviji podaci nadmašili su i osnovne projekcije Hrvatske narodne banke (HNB), koja je za cijelu 2026. godinu predviđala prosječnu inflaciju od 4,4 posto. S obzirom na trenutna kretanja, sve izgledniji postaje "nepovoljni scenarij" HNB-a, koji u slučaju dugotrajnog energetskog šoka predviđa inflaciju i do sedam posto.