Njemačka ekonomija danas se kreće u uskom koridoru između stagnacije i blagog oporavka. Recesija je formalno iza nje, ali povratak rasta nema snagu koja bi promijenila ukupni sentiment u Europi. Upravo u tom prostoru, između političkog optimizma i ekonomske realnosti, knjiga Kaputt: kraj njemačkog čuda Wolfganga Münchaua dobiva na težini. Ne zato što najavljuje kolaps, nego zato što objašnjava zašto se povratak starog modela više ne događa sam od sebe.
Münchauova središnja teza je da njemački problemi nisu posljedica jednog šoka, pandemije, rata u Ukrajini ili energetskog udara, nego dugog niza strateških kompromisa koji su godinama maskirani snažnim izvozom. Preuska veza politike i industrije, odgađanje digitalne transformacije i pogrešne geopolitičke oklade stvorile su model koji je bio izuzetno efikasan u stabilnom svijetu, ali slab u periodu brzih promjena.
Zbog toga se Kaputt ne čita kao knjiga o prošlosti, nego kao vodič za razumijevanje sadašnjosti. Njemačka je u 2025. godini izašla iz dvogodišnje kontrakcije sa skromnim rastom od oko 0,2 posto. To je bilo dovoljno da se izbjegne tehnička recesija, ali premalo da se vrati povjerenje investitora ili promijeni dinamika industrije i izvoza. Drugim riječima, ekonomija je počela rasti, ali ne na način koji bi osporio Münchauovu dijagnozu.
Čitaj više
Zašto Njemačka sjedi na 500 milijardi eura zlata?
Njemačka ima ogromne zalihe zlata vrijedne oko 500 milijardi eura po trenutnim cijenama.
29.01.2026
Nada u industrijski oporavak zemlje potiče rast dionica njemačkih tvrtki
Indeksi koji prate dionice njemačkih malih i srednjih tvrtki nadmašuju DAX velikih tvrtki, kao i paneuropski Stoxx 600 u 2026. godini.
17.01.2026
Zašto JPMorgan Chase i njegovi digitalni konkurenti vole Njemačku
Njemačko tržište postaje novo poprište digitalnog bankarstva, dok se velike strane banke utrkuju za klijente u zemlji poznatoj po zahtjevnim uvjetima za zaradu od potrošačkog financiranja.
16.12.2025
Rheinmetall će zaraditi puno novca. Možda i previše.
Dionice kompanije Rheinmetall AG, najvećeg njemačkog obrambenog izvođača, pod pritiskom su zbog naizgled poboljšanih izgleda za mir u Ukrajini.
01.12.2025
Tri stupa koja više ne nose model
Prvi stup koji autor dovodi u pitanje je izvozno-industrijski model. Njemačka je desetljećima gradila rast na pretpostavci da će globalna potražnja uvijek nagrađivati kvalitetu, opseg i inženjerstvo. Taj pristup funkcionirao je dok su tehnološke prednosti bile jasne, a energija relativno jeftina. Danas, uz jačanje konkurencije iz Kine i SAD-a, taj model gubi dio svoje predvidljivosti.
Drugi stup je energija. Oslanjanje na jeftin ruski plin omogućilo je visoku konkurentnost energetski intenzivnih industrija, ali je istovremeno stvorilo duboku ranjivost. Kada je taj kanal presječen, udar nije bio privremen. Podaci o proizvodnji u kemijskoj, metalnoj i drugim energetski zahtjevnim granama pokazuju da se dio kapaciteta trajno gasi ili seli izvan Njemačke.
Treći stup odnosi se na državu i tehnologiju. Münchau tvrdi da Njemačka nije zakasnila samo u digitalizaciji privatnog sektora, nego i u modernizaciji javne administracije i infrastrukture. Ta slabost danas postaje vidljiva kroz sporost investicija i ograničenu sposobnost države da brzo pretvori fiskalne pakete u realnu ekonomsku aktivnost.
Njemačka 2026. godine: povratak rasta bez osjećaja preokreta
Službene prognoze za 2026. godinu kreću se oko jedan posto rasta. To je poboljšanje u odnosu na prethodne godine, ali i dalje ispod povijesnog prosjeka za ekonomiju koja je desetljećima bila motor eurozone. Istovremeno, njemačka vlada je revidirala vlastite procjene prema dolje, priznajući da se reformske mjere i infrastrukturni projekti provode sporije nego što je planirano.
Paradoks je u tome što Njemačka danas ima fiskalni prostor i politički konsenzus za veća ulaganja, ali ne i administrativnu brzinu potrebnu da taj novac brzo uđe u ekonomiju. Veliki infrastrukturni fondovi postoje na papiru, ali se njihova realizacija mjeri u godinama, ne u kvartalima. To je upravo onaj jaz između ambicije i kapaciteta na koji Münchau stalno upozorava.
Na razini realne ekonomije, izvoz i dalje šalje mješovite signale. Pad isporuka prema ključnim tržištima, uključujući EU i SAD, pokazuje da se njemački industrijski sektor suočava s problemima koji nisu ciklični, nego strukturni. U tom kontekstu, Kaputt djeluje manje kao provokacija, a više kao opis stanja.
Autoindustrija kao ogledalo problema
Ako postoji sektor u kojem se "život knjige" vidi iz dana u dan, to je autoindustrija. Njemački proizvođači suočeni su s istovremenim pritiskom elektrifikacije, digitalizacije, regulatornih zahtjeva i kineske konkurencije. Tranzicija prema električnim vozilima više nije pitanje strategije, nego opstanka, a njeni troškovi i neizvjesnosti direktno se prelijevaju na cijelu ekonomiju.
Iako se tržište električnih vozila u Europi ubrzava, njemački proizvođači ulaze u tu fazu s modelom koji je desetljećima bio optimiziran za motore s unutrašnjim izgaranjem i globalni izvoz. Rezultat je tranzicija koja je skupa, spora i opterećena rizicima po marže i zaposlenost. U takvom okruženju, autoindustrija više ne može igrati ulogu automatskog stabilizatora rasta.
Münchau namjerno pojednostavljuje i zaoštrava. To je slabost knjige, ali i njena snaga, kako piše u jednoj blagonaklonoj kritici. Kaputt tjera čitatelja da Njemačku promatra kao sustav u kojem se industrija, energija, fiskalna pravila, geopolitika i tehnologija međusobno uvjetuju. Za poslovnu publiku u regiji, to je posebno relevantno jer pokazuje koliko brzo uspješan model može postati teret ako se predugo oslanja na stare pretpostavke.
Njemačka nije kaputt. No model koji ju je desetljećima nosio je ozbiljno istrošen. Rast u 2026. godini vjerojatno će biti pozitivan, ali bez osjećaja stvarnog preokreta. Münchauova ključna poruka nije da je propast neizbježna, nego da je vrijeme izgubljeno. A vrijeme je, u ekonomiji, često skuplje od novca.