Uveden porez na nekretnine. Ima načina kako ga smanjiti

Nakon nekoliko godina najavljivanja uvođenja, odustajanja, rušenja na Ustavnom sudu i prosvjeda, u Hrvatskoj je uveden porez na nekretnine. Zapravo se i ne radi o klasičnom porezu na nekretnine kakav postoji u većini država EU-a i SAD-u, nego o ublaženoj verziji.

Izuzeća od poreza na nekretnine jako su široka. Ne plaća se na nekretnine koje služe za stalno stanovanje, nekretnine u dugoročnom najmu (najmanje 10 mjeseci godišnje), neuseljive nekretnine (npr. narušene statike, bez krova, bez komunalne infrastrukture i sl.), koje se ne mogu koristiti zbog prirodnih nepogoda, koje služe institucionalnom smještaju osoba (npr. starački domovi), nekretnine u vlasništvu grada ili općine u kojoj se nalaze i u vlasništvu socijalno ugroženih građana. Gospodarske zgrade koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva i nekretnine koje su evidentirane kao poslovni prostori također se ne oporezuju.

Prema prvotnom planu je i država trebala biti oslobođena plaćanja poreza ne nekretnine, ali je zbog prosvjeda javnosti taj izuzetak izbačen. Ta verzija poreza na nekretnine zamijenila je porez na kuće za odmor, koji se ukida.

Kraj je to puta započetog još 2012., kada su tadašnji ministar financija Slavko Linić i ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec predstavili nacrt Zakona o porezu na nekretnine. Tadašnja verzija poreza je bila puno veća, po stopi od 1,5 posto na osnovicu od 70 posto vrijednosti nekretnine. Zbog protivljenja javnosti porez nije uveden.

Drugi pokušaj bio je 2016., i to ne kroz poseban zakon kojim bi se uveo novi porez nego kroz Zakon o lokalnim porezima. Taj bi porez vjerojatno bio veći nego sadašnji jer se predviđao kompliciraniji sustav izračuna, koji je uključivao koeficijent zone, koeficijent namjene, koeficijent stanja, koeficijent dobi i vrijednost boda (o kojem bi odlučivalo tijelo lokalne uprave na kojoj se nekretnina nalazi). Oporezivanje po vrijednosti iz 2012. zamijenjeno je oporezivanjem po metru kvadratnom, što se zadržalo i u konačnoj verziji poreza na nekretnine.

Koliko će iznositi porez na nekretnine?

Porez na nekretnine koji je uveden ove godine iznosit će od 0,6 eura do osam eura po metru kvadratnom korisne površine nekretnine. Maksimalni iznos poreza na kuće za odmor, koji porez na nekretnine praktički mijenja, bio je pet eura po metru kvadratnom. Prihod od poreza dijeli se tako da 80 posto pripada gradu ili općini, a 20 posto županiji na čijem se području nekretnina nalazi.

Točan iznos utvrđuje se ovisno o lokaciji nekretnine, ali se može povećati ovisno o drugim kriterijima koji utječu na vrijednost nekretnine kao što su njena starost ili prisutnost sadržaja. Čak i u slučaju povećanja ne može iznositi više od osam eura po metru kvadratnom.

Većina gradova i općina stavila je jedinstven iznos poreza na nekretnine na svom području, ali 50-ak ih je stavilo više iznosa. U općinama i gradovima koji dosad nisu imali porez na kuće za odmor, koji se uvođenjem poreza na nekretnine ukinuo, i ne donesu odluku o visini poreza na nekretnine porez na nekretnine iznosi 0,6 eura po metru kvadratnom.

U gradovima i općinama koji su u 2024. imali porez na kuće za odmor, a nisu donijeli odluku o porezu na nekretnine, porez na nekretnine istog je iznosa kao dotadašnji porez na kuće za odmor.

Za provjeru iznosa poreza na nekretnine treba se obratiti gradu ili općini u kojoj se nekretnina nalazi ili nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

Kako izbjeći ili smanjiti porez na nekretnine?

Porez na nekretnine plaća vlasnik nekretnine, bilo fizička ili pravna osoba. Iznimno ga plaća korisnik nekretnine ako je na njega pisanim ugovorom prenesena obveza plaćanja komunalne naknade ili ako se ne može utvrditi vlasnik.

Prijavu poreza na nekretnine ne treba podnijeti ako se plaća komunalna naknada. Ako nije već prijavljen Poreznoj upravi, ugovor o dugoročnom najmu nekretnine treba prijaviti da bi se platio porez na dohodak od imovine i izbjeglo plaćanje poreza na nekretninu.

Od plaćanja poreza na nekretnine oslobođeni su i tzv. domaćini, tj. osobe koje u svojoj nekretnini (primjerice kući) dio prostora iznajmljuju turistima ili vrše neku drugu ugostiteljsku djelatnost.

Iznos poreza koji se plaća može se umanjiti ili se od njega osloboditi ako se dokaže da je nekretnina u derutnom stanju, nije pogodna na stanovanje i nema priključak na komunalnu infrastrukturu. To treba dokazati dokumentacijom, fotografijama, videom ili vještačenjem nadležnom tijelu koje određuje iznos poreza.

Raspored poreza po gradovima i općinama

Prema podacima Porezne uprave, 215 gradova i općina uvelo je veći iznos poreza na nekretnine nego što im je bio iznos poreza na kuće za odmor, 57 općina i gradova smanjilo je porez na nekretnine u odnosu na nekadašnji porez na kuće za odmor, a 284 općine i grada ostavili su isti iznos.

Minimalni iznos od 0,6 eura po metru kvadratnom primjenjuje 119 gradova i općina, a od pet do osam eura po metru kvadratnom propisalo je 73 grada i općine.

Zašto su prethodni pokušaji uvođenja propali?

Uvođenje poreza na nekretnine kontroverzno je pitanje u Hrvatskoj. Zbog toga dva pokušaja uvođenja do ovoga nisu uspjela, ali ti pokušaji imali su ključne razlike zbog kojih se ne mogu izjednačavati s ovim porezom.

Prvi pokušaj, iz 2012., bio je u jeku krize. Ideja uvođenja novog poreza u vrijeme kada zaposleni u javnom sektoru masovno ostaju bez posla i plaće stagniraju bila je jako loša ideja, posebno s obzirom na to da je taj porez treba biti puno veći nego ovaj koji se na kraju uveo, a iznosio bi 1,5 posto od 70 posto vrijednosti nekretnine.

Drugi pokušaj bio je u vrijeme kada je Hrvatska tek počela izlaziti iz dugogodišnje krize i nije vođen transparentno nego netransparentno kroz Zakon o lokalnim porezima umjesto u posebnom zakonu o porezu na nekretnine. Uvoditi taj porez na početku oporavka od krize koja je trajala od 2008. bila je loša ideja.

Uvjeti su se do 2024. dovoljno promijenili, a sam porez dovoljno ublažio da postoji manje razloga za ne uvesti ga nego prije. Sličan porez ima većina država EU-a i OECD-a, i to uglavnom puno sveobuhvatniji, tj. plaća se na sve nekretnine bez obzira na način korištenja i kao postotak vrijednosti umjesto po metru kvadratnom, što je puno jači oblik od ovoga koji je uvela Hrvatska.

Stvarni utjecaj novog poreza ovisit će o kvaliteti provođenja. Porez na kuće za odmor, koji mijenja porez na nekretnine, nije predstavljao značajan prihod gradova i općina, mnogi ga i nisu uveli, a na mnogim mjestima gdje su ga uveli relativno se lako izbjegavao. Ostaje za vidjeti hoće li se bolje upravljati porezom na nekretnine.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar