Što ECB čeka s kamatama? Inflacija više nije ključni faktor

Objašnjavajući svoje stajalište, osvrnuo se na situaciju u Crvenom moru.

"Glavni je rizik geopolitički. Nemamo mirovni plan, nemamo rješenje", rekao je u kontekstu prijetnje rasta cijene nafte, što bi održalo potrebu za držanjem kamatnih stopa na visokim razinama zbog inflatornih pritisaka.

Središnji bankari ne vole rizike i dio je njihova posla razmišljati o ružnim scenarijima u sve konfliktnijem svijetu. Holzmann nije jedini koji želi biti oprezan s obzirom na očekivanu odluku Vijeća Europske središnje banke (ECB) u četvrtak da ostavi kamatnu stopu na četiri posto.

No, vrijeme je da se postavi pitanje razmišlja li ECB na geopolitički ispravan način u trenutku kada gospodarstvo eurozone stagnira, a istodobno jačaju pozivi na veća ulaganja u sigurnost i obranu. Također, istječe vrijeme za pripremu plana u slučaju povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, što može ponovno zategnuti transatlantske odnose.

Odgađanje rezanja kamatne stope za lipanj, kada se očekuje da će populističke strane proći dobro na izborima za Europski parlament, stvara rizik ograničavanja europske sposobnosti za ulaganje u budućnost. Na to je nedavno upozorio i bivši čelnik ECB-a Mario Draghi.

Najjasniji je pokazatelj sama inflacija. Unatoč poremećaju u globalnom prijevozu zbog napada hutista temeljna inflacija nastavila je padati i došla na 2,6 posto u veljači. Šok cijena energenata je prošao, a cijene hrane su sve manje problem. Sada je veliki rizik prigušen gospodarski rast.

Rastuće plaće jesu briga za središnje bankare, no postoje znakovi i da je taj rast prošao vrhunac.

Donald Trump

"Tržište rada se hladi, rast plaća će usporiti, završeno je širenje korporativnih marži i čini se da više nema problema pretjerane potražnje", navode analitičari Bloomberg Economicsa Jamie Rush i Maeva Cousin.

Spirala rasta plaća zbog rasta cijena sada se više čini kao hvatanje zaostataka nakon višegodišnje stagnacije.

Stoga biti oprezan i držati kamatnu stopu gdje je sada možda nije najbolja stvar. Cijena je izgubljeni rast jer potražnja za kreditima je prigušena, a investicije stagniraju.

Draghi upozorava i da zadržavanje visoke kamatne stope znači geopolitičku slabost zbog nedostatka prostora za investicije u prenapregnutim proračunima.

Alarm bi se trebao oglasiti i zbog podbačaja europskog gospodarstva u odnosu na američko uoči mogućeg povratka Trumpa na vlast.

Trumpova prijetnja da podigne carine na sav američki uvoz za 10 posto ako pobijedi trebala bi značiti zvono na uzbunu za Europljane da postanu ekonomski otporniji i geopolitički samodostatniji.

Skeptici bi rekli da je ovo o čemu pričamo u sferi vlada i političara, a ne posao ECB-a koji je usredotočen na stabilnost cijena. No predsjednica ECB-a Christine Lagarde se ne suzdržava ući u teme kao što su klima ili Trump. U nedavnom je govoru istaknula važnost unije tržišta kapitala ili čvršće bankovne unije kako bi EU imao veću globalnu ulogu.

Vrijeme je onda priznati i da ECB treba odigrati bitnu ulogu. Kao i u vrijeme pandemije, slabašne prognoze rasta pozivaju da monetarne i fiskalne silnice udruže snage. Smanjenje kamatne stope prije, a ne kasnije, bilo bi dobar početak.