Kina ograničenjem izvoza dva minerala podsjetila Europu koliko je ovisna o njoj

Odluka Kine da ograniči izvoz minerala pogodit će ključne sektore Europske unije (EU) koji se trude dekarbonizirati gospodarstvo. Ta odluka pokazuje svu manjkavost želja Zapada da se opskrbni lanci presele izvan dosega donositelja politike u Pekingu.

Kina je najveći svjetski proizvođač dvaju minerala, galija i germanija, koji će sljedećeg mjeseca biti podložni ograničenjima izvoza. Oni su ključni za industriju poluvodiča, telekomunikacija i električnih vozila. EU dobiva 71 posto galija te 45 posto germanija iz Kine.

Taj potez dolazi tjednima nakon što je Europska unija predstavila novu strategiju ekonomske sigurnosti koja iziskuje nadzor izvoza kritične tehnologije i može ograničiti strana ulaganja u ime nacionalne sigurnosti. Strategija je potaknuta sve većim pritiskom unutar bloka za jačanje sigurnosnih alata jer zemlje poput Kine i Rusije sve više koriste trgovinu i kontrolu kritičnih opskrbnih linija za postizanje političkih, pa i vojnih ciljeva.

"Potez Kine jasan je podsjetnik tko ima prednost u ovoj igri", rekao je u intervjuu Simone Tagliapietra, istraživač u think-tanku Bruegel u Bruxellesu. "Surova stvarnost je da će Zapadu trebati najmanje jedno desetljeće da smanji rizik od kineskih lanaca opskrbe mineralima, tako da je to doista asimetrična ovisnost."

EU je dobio tešku lekciju kada je Rusija prošle godine izvršila invaziju na Ukrajinu, što je izazvalo rast inflacije i strah da bi cijele industrije mogle propasti, pa je blok požurio pronaći nove zalihe nafte i plina. Države članice bloka imale su podijeljena mišljenja oko toga kako odgovoriti Moskvi, a neke su se zemlje previše oslanjale na jeftinu rusku naftu i plin.

Ista dinamika odvija se s politikom EU-a prema Kini, neke nacije nisu voljne riskirati svoje trgovinske odnose s drugim gospodarstvom svijeta.

Europski problem upravljanja resursima – Kina je najveći opskrbljivač Europe za niz ključnih sirovina

Kinesko potrošačko tržište vrijedno 6,8 bilijuna dolara ključno je odredište za europski izvoz automobila, lijekova i strojeva. Njemački proizvođači automobila Volkswagen, Mercedes-Benz i Bayerische Motoren Werke izgradili su desetke tvornica u Kini i sva tri proizvođača sada prodaju više vozila u Kini nego na bilo kojem drugom tržištu.

SAD je tražio da Europa zauzme čvrst stav prema Pekingu, a predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen tvrdila je da blok mora "umanjiti rizik" od Kine, ali bez potpunog "odvajanja".

EU je pokrenuo svoj Zakon o ključnim sirovinama u ožujku kako bi olakšao financiranje i izdavanje dozvola za nove projekte rudarstva i rafiniranja te sklopio trgovinske saveze kako bi smanjio ovisnost o kineskim dobavljačima. SAD i Europa također žele uspostaviti "klub kupaca" za sklapanje ugovora o nabavi i investicijskih partnerstava sa zemljama proizvođačima.

Trgovinski deficit EU-a s Kinom je prošle godine porastao

"Svjedoci smo vrlo namjernog jačanja cjelokupnog strateškog stava Kine već neko vrijeme i to je sada popraćeno sve asertivnijim potezima", rekla je Von der Leyen ove godine. "Baš kao što je Kina osnažila vojnu poziciju, ojačala je i politiku dezinformacija te ekonomske i trgovinske prisile."

Države članice poduzimaju još jače mjere. Nizozemska vlada najavila je prošlog tjedna mjere koje će spriječiti ASML Holding, tvrtku koja gotovo da ima monopol na strojeve potrebne za izradu najnaprednijih poluvodiča, da proda dio svoje opreme Kini.

WTO žalba

Komisija, izvršni ogranak EU-a, mogla bi se suočiti s novim izvoznim ograničenjima Kine putem postupka rješavanja sporova u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji sa sjedištem u Ženevi.

Međutim, takvom bi sporu mogle proći godine dok se ne probije kroz djelomično nefunkcionalno tijelo WTO-a za rješavanje sporova. Nadalje, kineska tvrdnja da su mjere nužne za nacionalnu sigurnost mogla bi pokrenuti rupu u zakonu WTO-a koja dopušta vladama da poduzmu "svaku akciju koju smatra potrebnom za zaštitu svojih bitnih sigurnosnih interesa".

Sve su brojnije restrikcije na izvoz ključnih sirovina

Rizično za EU je što bi eskalacija napetosti mogla ugroziti sposobnost bloka da transformira svoje gospodarstvo kako bi postalo ekološki prihvatljivije.

Kineski potez dolazi u trenutku kada EU kreće u reviziju bez presedana kako bi uklonio emisije ugljika u cijelom gospodarstvu, od proizvodnje energije do poljoprivrede i transporta. Zeleni plan, čiji je cilj regiju učiniti klimatski neutralnom do 2050. godine, zahtijevat će pristup golemim količinama ključnih sirovina koje se koriste u svemu, od solarnih ploča do električnih vozila.

"Europa danas u velikoj mjeri ovisi o Kini što se tiče čistih tehnologija i kritičnih komponenti, tako da bi eskalacija tih napetosti mogla sigurno učiniti europsku zelenu tranziciju još izazovnijom", rekao je Tagliapietra.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar