Slovenski menadžeri: Hrvatska je bolja u zelenoj tranziciji

Za razvoj i upotrebu zelenih tehnologija u energetici potrebno je stvoriti odgovarajuće uvjete, a ključna je infrastruktura. Gdje smo danas, kako je infrastruktura pripremljena za zelenu tranziciju, teme su o kojima se raspravljalo na panelu na regionalnoj zelenoj konferenciji Regreen u organizaciji Bloomberg Adria.

Aleksander Mervar, direktor Elesa, tvrdi da je kompanija kojoj je na čelu i koja u vlasništvu ima prijenosnu distribucijsku mrežu spremna za zelenu tranziciju. Prema njegovom mišljenju, razvoj tehnologije za skladištenje viškova energije i jačanje mreže je globalni problem. "Kada je u pitanju jačanje mreže, suočavamo se s velikim problemom nedostatka stručnjaka", dodaje. Mervar je istaknuo da je u Sloveniji prvo potrebno postići konsenzus o tome kako će financirati zelenu tranziciju.

Naveo je neke podatke iz Eurostata: Slovenija se nalazi u prvoj trećini tablice po udjelu energije proizvedene iz obnovljivih izvora. S druge strane, po udjelu energije proizvedene iz sunčeve i vjetrovite energije je predzadnja, a po ovisnosti o uvozu električne energije je u posljednjoj trećini, zajedno s Hrvatskom i Mađarskom.

"Zelena tranzicija je nužnost, ali potrebno je, između ostalog, uspostaviti nove proizvodne jedinice", slaže se Dejan Paravan, glavni direktor GEN energije. Naglasio je da je Slovenija među zadnjima u Europi po rastu novih proizvodnih jedinica. "Razlog tome je što je vrlo teško smjestiti nove projekte bez obzira na vrstu energije o kojoj govorimo", smatra Paravan.

Kako ističe, Slovenci podržavaju zelenu tranziciju, "ali problem je u tome da uvijek negdje zapnemo, bez obzira na lokaciju na koju idemo".

"U većini zemalja u regiji su bolji od nas, posebno u Hrvatskoj. Podaci su jasni, ne možemo se skrivati ni iza činjenice da nema novca, ili znanja, ili da je mreža preslaba", kaže Paravan i naglašava kako je najveći problem što postupci odobravanja lokacije za projekte predugo traju.

 

S lijeva na desno: Josip Lasić, Dejan Paravan, Jože Bajuk, Aleksander Mervar i moderator Lovro Gruden        Izvor: Bloomberg Adria

 

Investitori radije biraju Hrvatsku

Slične probleme s novim projektima imaju i u Hrvatskoj u kojoj između 60 i 65 posto proizvodnih kapaciteta dolazi iz obnovljivih izvora energije. "Naša početna pozicija je lošija nego u drugim zemljama, mnogi projekti se ne pokreću jer još ne osjećamo taj val investicija. Najveći val investicija je u EU, što osjećamo u našem poslovanju", smatra Josip Lasić, glavni financijski direktor u tvrtki Končar.

Kako je rekao, i Hrvatska se suočava s nedostatkom novih projekata. "Imamo dva zakona o tome, ali nedostaju propisi i podzakonski akti. Stoga općine na svoj način interpretiraju postojeća pravila", rekao je Lasić. Prema njegovim riječima, Končar radi na pametnim rješenjima upravljanja mrežom.

Unatoč tome, primjer Petrola otkriva da je u Hrvatskoj ipak lakše realizirati projekt. Na području Knina, naime, postavili su tri velike vjetroelektrane, dok ih u Sloveniji nisu postavili nijednu. "U Sloveniji nedostaje konsenzus o tome kakav energetski sektor želimo razvijati u predstojećim desetljećima, a nove proizvodne jedinice su posljedica takve strategije", smatra Jože Bajuk, član uprave Petrola.

U suradnji s Elektro-Sistemskim operatorom distribucijske mreže SODO, Eles je izradio analizu potencijalnih lokacija za postavljanje većih solarnih elektrana. Pregled pokazuje da se trenutno na slovenskom teritoriju nalazi najmanje 58 lokacija na kojima je moguće postaviti samostalne solarne elektrane snage veće od 10 megavata.

"Ako se taj mentalitet ne promijeni, nećemo imati nijedan veći projekt, pri čemu problem nije u slaboj i zastarjeloj mreži", ističe Mervar, istovremeno priznajući da smo također taoci europskog zakonodavstva koje također nije jednostavno kad je riječ o prostornom planiranju. Prema njegovim riječima, u Sloveniji se trenutno ne gradi niti jedan objekt, a već nekoliko godina projekt hidroelektrane Mokrice je u zastoju, iako je trebao biti završen 2018. godine.

"Mi smo nuklearna država i želimo to biti i dalje, jer smo produžili radni vijek postojeće nuklearke", kaže Paravan i dodaje kako je važno da korištenje nuklearne energije bude strateška odluka. Vjeruje da će nove nuklearne jedinice također biti dio naše budućnosti.

Prema Bajukovim riječima iz Petrola, zelena tranzicija je prije svega rezultat dostupnosti novih tehnologija, dok je  Paravan uvjeren da se svi energetski izvori moraju paralelno koristiti. Prema njegovim riječima, potrebno je razvijati i hidro i nuklearnu energiju.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar