Slovence slabo zanimaju zelene obveznice, nudit će ih u SAD-u, Japanu i Kini

"Razgovaramo o izdavanju obveznica na američkom, kineskom i japanskom tržištu, pri čemu još razmatramo hoće li se raditi o zelenoj obveznici. Pitanje je, koliko projekata možemo financirati zelenom obveznicom", izjavio je ministar financija Klemen Boštjančič na regionalnoj zelenoj konferenciji Regreen u organizaciji Bloomberg Adrije. Također je govorio o tome kako Bruxelles gleda na financiranje zelene tranzicije.

Zelena tranzicija je trenutno jedna od glavnih tema. Kako se to promatra u Bruxellesu?

Do sada smo u Bruxellesu relativno malo razgovarali o zelenim obveznicama. Slovenija je praktički vodeća država u tom području, no zbog zelene tranzicije je potencijal mnogo veći. Istini za volju, u velikoj mjeri još uvijek nije poznato kako će se financirati dekarbonizacija. Trenutno se glavna rasprava vodi o tome kako to financiranje uklopiti u okvir fiskalnih pravila koja će se vratiti na snagu 2024. godine.

Slovenija je u siječnju izdala 10-godišnju održivu obveznicu od 1,25 milijardi eura s prinosom od 3,654 posto. Potražnja je premašila 10 milijardi eura. Čini se da je apetit europskog tržišta kapitala za financiranje takvih izdanja izuzetno jak. Je li glavni razlog u osviještenosti industrije o ekološkoj i društvenoj odgovornosti ili to diktiraju političko-zakonodavni okviri?

Slovenija je bila prva država srednje Europe koja je izdala takvu obveznicu. Pozitivno je bilo i iskustvo izdavanja druge zelene obveznice. S obzirom na takvu potražnju, moja je prva reakcija bila da smo kamatnu stopu postavili previsoko, ali zapravo je to rezultiralo pozitivnom pričom. Detaljno smo analizirali tko je kupovao tu obveznicu. Velika potražnja došla je iz Skandinavije i Beneluksa, ali smo bili zatečeni time što je relativno malo potražnje došlo iz Slovenije. Razgovaramo i o izdanju obveznice na američkom, kineskom i japanskom tržištu, ali još odlučujemo hoće li ona biti zelena. Naime, pitanje je koliko ima projekata koje možemo financirati iz sredstava zelene obveznice.

Zašto je ideja o izdavanju obveznica na tzv. egzotičnim tržištima relevantna?

Rado bismo diverzificirali tržišta na kojima izdajemo obveznice. Vjerojatno ćemo se vratiti na američko tržište, neposredno prije ili nakon ljeta, odlučit ćemo to u narednim danima. Trenutna situacija ukazuje na to da ćemo izdati obveznicu. Ove jeseni vrlo vjerojatno ćemo prvi put izdati obveznicu denominiranu u jenima. Kina će doći kasnije, o tome također već razgovaramo. Vjerojatno ćemo izdati zelenu obveznicu u Japanu i već razgovoramo s japanskim investitorima. Obveznica denominirana u dolarima vjerojatno neće biti održiva jer, bez obzira na opći smjer, postoji niz drugih projekata koji ne zadovoljavaju zelene standarde.

Odnosi li se to i na uspostavu nacionalnog zračnog prijevoznika?

Analize o tome su u ranoj fazi, ali ja sam, s obzirom na moje osobno iskustvo, konzervativan oko toga.

Zašto planirate toliko novih izdanja obveznica?

U posljednje tri godine svjedočili smo dvjema krizama, a nove će doći, stoga sam kao ministar zahtijevao likvidnost. Zato Slovenija stalno održava visoku likvidnost, iako ćemo je sada malo smanjiti jer trenutno nema potrebe održavati tako visoku razinu. Ta izdanja također utječu na sekundarno tržište, slovenske obveznice su manje likvidne jer su izdanja manjeg opsega, zbog čega su manje atraktivne investitorima. Kako bismo iskoristili sve mogućnosti, odlučili smo se za diverzifikaciju tržišta. Trenutno takvo povećanje likvidnosti nije nužno potrebno. Japansko tržište ove godine testiramo kako bismo vidjeli jesmo li zainteresirani za neko veće izdanje u budućim godinama.

Zašto se Slovenija odlučila izdati održive, a ne zelene obveznice?

Najočitija prednost održivih obveznica je što osiguravaju potrebna sredstva za financiranje zelenih projekata i aktivnosti u području socijalnih prava. Time se proširuje broj projekata koje možemo financirati, uključujući obrazovanje u koje će se morati ulagati u narednim godinama. To omogućuje veće emisije održivih obveznica nego što bi bio slučaj samo s emisijama zelenih obveznica. Dio financiranja tih projekata dolazi iz europskih sredstava, gdje smo ograničeni, a relativno malu količinu dodajemo kao država putem obveznica. Međutim, nema toliko tih projekata kako se na prvi pogled može činiti. I izdavanje tih obveznica mnogo je zahtjevnije nego što se čini na prvi pogled, što je također jedan od razloga zašto ih ima tako malo. Čujem da ponuda ne prati potražnju.

Njemačka je u recesiji. Što će biti s izdavanjem zelenih obveznica ako recesija potraje?

To je vrlo važno pitanje, i politički, kako će se pristupati zelenoj tranziciji. Također, početne pozicije europskih država su različite. To je jedna od najvažnijih političkih tema, ne samo pitanje vojnih izdataka. S jedne strane su ogromna očekivanja, a s druge strane nedoročena pravila. Ministri financija zahtijevaju da se pravila, kada budu postavljena, relativno strogo poštuju. Zelena tranzicija je nužna, Europa je, nažalost, u prošlosti ulagala na krivog konja, što joj se vratilo kao bumerang. Zelena tranzicija također zahtijeva ogromna ulaganja. Ne samo u Sloveniji, već i u Europskoj komisiji puno se govori o kapitalnim tržištima. Kako financirati sve ove zelene projekte? Uvidjeli smo da to nije moguće samo nacionalnim proračunima, stoga je potrebno privući privatne izvore. Europa ide u smjeru privlačenja privatnog kapitala u takve projekte i očekuje se da će se ubuduće takvi projekati financirati iz tog kapitala.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar