Stručnjaci objasnili zašto su agrosolari kao stvoreni za Hrvatsku

Agrosunčane elektrane bi mogle postati budućnost na poljoprivrednim zemljištima u klimatski najugroženijim područjima Hrvatske. Agrosolari pomažu prilagodbi klimatskim promjenama tako da snižavaju temperature unutar poljoprivrednih nasada i čuvaju zalihe vode u tlu, rečeno je na nedavnoj konferenciji Dani sunca na Braču koja je okupila 400 sudionika i više od 60 predavača i panelista.

Upravo agrosolarstvo poboljšava poljoprivredne produktivnosti i smanjuje rizik od elementarnih nepogoda za poljoprivredne kulture, kazali su sudionici skupa u Bolu, prenosi Hina.

Profesor Agronomskog fakulteta Marko Karoglan podsjeća da su agrosunčane elektrane kao ideja nastale zbog najnovijih klimatskih promjena. Naime, kad se solarni paneli postave iznad poljoprivrednog nasada oni njega djelomično, odnosno kontrolirano zasjenjuju i na taj način smanjuju temperaturu mikroklimata. 

Dalmacija najugroženija

"Prvo i osnovno kvaliteta zemljišta nema nikakve veze s agrosolarima jer su oni u službi poljoprivredne kulture bez obzira gdje se ona nalazi, odnosno na kojem zemljištu. No, nije nebitno je li to područje i klimatski ugroženo", rekao je Karoglan 

"U Hrvatskoj imamo područja koja su više i manje klimatski ugrožena. Srednja i južna Dalmacija su najugroženija i imaju najveću potrebu za postavljanjem agrosolara, a nakon toga je ugrožena Dalmatinska zagora, Hrvatsko primorje, Istra i Slavonija. Najmanje su ugrožena područja brdske Hrvatske i oni imaju najmanju potrebu za postavljanje agrosolara", kaže Karoglan koji je sudjelovao na panelu Agrosunčane elektrane za poljoprivrednu i energetsku proizvodnju. 

Tvrdi da se u najugroženijim područjima agrosolari nameću kao potencijalno rješenje ili kao jedan perspektivni agrotehnički zahvat.

Komentirajući otpore postavljanju agrosolara na najkvalitetnijim poljoprivrednim zemljištima označenim kao P1 i P2, istaknuo je da se kulture koje imaju najviše potrebe za agrosolarima, kao primjerice trajni nasadi ili vinova loza, nalaze upravo na takvim zemljištima. Upozorava kako nema logike da se kvaliteta zemljišta vezuje uz agrosolare jer se uz njih jedino treba vezati potreba poljoprivredne kulture i područje na kojem se kultura nalazi.

Zaštita od tuče i mraza

Voditelj razvoja tehnologija EnergoVizija Mislav Kontek objašnjava kako su agrosunčane elektrane agrotehnička mjera kojom se prije svega osigurava proizvodnja hrane prilagodbom na klimatske promjene te diversifikacijom prihoda poljoprivrednog gospodarstva. Smatra da one upravo zato postaju sve prisutnije na poljoprivrednim površinama Europe, što je prepoznao i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju koji otvara mogućnost korištenja agrosunčanih elektrana u sklopu trajnih nasada.

Kontek kaže kako se pažljivim uvođenjem agrosunčanih instalacija u takve nasade reguliraju temperaturni uvjeti, smanjuje intenzivna evaporacija, održava sadržaj vode u tlu te ublažava negativan utjecaj vremenskih nepogoda i klimatskih promjena. 

"U najosjetljivijim fenofazama one štite nasad od tuče i mraza, dok kroz vegetacijski period održavaju povoljnije mikroklimatske uvjete, te pomažu kod formiranja i dozrijevanja plodova. Korištenje agrosunčanih elektrana također omogućava ublažavanje osjetljivosti poljoprivrednog gospodarstva na tržišne poremećaje i nestabilnosti cijena efikasnijim korištenjem površine te proširivanjem svojih djelatnosti na prodaju proizvedene energije, ili putem korištenja proizvedene energije u preradi i skladištenju", rekao je Kontek.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar