.webp){kind=icon}
Izgledi za financijsku stabilnost u eurozoni ostaju krhki u kontekstu nedavnog bankovnog stresa izvan monetarne unije, objavila je u srijedu Europska središnja banka (ECB).
Iako su se ekonomski uvjeti malo poboljšali, nesigurni izgledi za rast zajedno s postojanom inflacijom i stegnutim uvjetima financiranja i dalje opterećuju bilance tvrtki, kućanstava i vlada. Nadalje, neočekivano pogoršanje gospodarskih uvjeta ili stegnutost u financiranju mogli bi dovesti do neredovitih prilagodbi cijena na financijskim i nekretninskim tržištima ili na oba tržišta, kaže se u priopćenju ECB-a.
"Stabilnost cijena je ključna za trajnu financijsku stabilnost", izjavio je potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos. "No, kako pooštravamo monetarnu politiku da bismo smanjili visoku inflaciju, može doći do ranjivosti u financijskom sustavu. Izuzetno je važno da pratimo takve ranjivosti i potpuno provedemo bankovnu uniju."
Čitaj više
Inflacija u Francuskoj usporila na najnižu razinu u godinu dana
Inflacija u drugoj najvećoj ekonomiji eurozone usporila iznad svih očekivanja, na šest posto
31.05.2023
ECB mora odabrati između inflacije i ekonomskog rasta
Kamatne stope na kredite mogle bi porasti više od kamata na depozite, predviđaju analitičari.
29.05.2023
Vlade i središnje banke ciljano manipulirale Liborom i Euriborom 2008.
BOE i ECB s tri su europske središnje banke i Fedom New Yorka intervenirale u određivanju Libora i Euribora.
22.05.2023
Knez: ECB bi već iduće godine mogao spuštati kamatne stope
ECB neće prestati stezati monetarnu politiku, uslijedit će barem još jedno povećanje kamatnih stopa.
15.05.2023
Tvrtke u eurozoni suočavaju se s težim uvjetima financiranja i nesigurnim poslovnim izgledima. To može biti poseban izazov za tvrtke koje su iz pandemije izašle s većim dugovima i slabijim prihodima, ističu u ECB-u.
Istovremeno, visoka inflacija pogađa kućanstva, posebno one s nižim primanjima, smanjujući njihovu kupovnu moć i narušavajući njihovu sposobnost vraćanja kredita. Kao odgovor na rast kamatnih stopa potražnja za novim kreditima, posebno hipotekarnim, značajno je opala u prvom kvartalu 2023. godine.
Iako je pad cijene energije u proteklim mjesecima smanjio pritisak na vlade za dodatnu fiskalnu potporu, one se ipak suočavaju s rastućim troškovima financiranja.
Nekretninska tržišta
Nekretninska tržišta eurozone prolaze kroz korekciju. Na tržištima stambenih nekretnina, porast cijena kuća znatno je usporio posljednjih mjeseci, smanjujući prekomjerne vrijednosti u sektoru. Iako su dosad prilagodbe cijena bile redovite, mogu postati neredovite ako se zbog visokih kamatnih stopa nastavi smanjivati potražnja za hipotekarnim kreditima.
Tržišta komercijalnih nekretnina i dalje su u padu, suočavajući se s težim uvjetima financiranja, nesigurnim gospodarskim izgledima te slabijom potražnjom nakon pandemije. Nastavak korekcije mogao bi testirati otpornost investicijskih fondova koji ulažu u sektor komercijalnih nekretnina.
Financijska tržišta
Financijska tržišta i investicijski fondovi i dalje su ranjivi na prilagodbe cijena imovine. Prenapregnute vrijednosti, teži uvjeti financiranja i niža tržišna likvidnost mogu povećati rizik da bilo koja prilagodba postane neredovita, posebno u slučaju obnove strahova od recesije.
Do sada su investicijski fondovi uglavnom bili nezahvaćeni nedavnim napetostima na američkom i švicarskom bankarskom sektoru. ECB upozorava da bi se to, međutim, moglo promijeniti ako fondovi iznenada zatrebaju likvidnost i budu prisiljeni da brzo prodaju imovinu.
Banke u eurozoni također su pokazale otpornost na stres u američkim i švicarskim bankama budući na to da su prema njima ograničeno izložene. Ova otpornost je podržana snažnom kapitalnom i likvidnošću koja proizlazi iz napora regulatora tijekom posljednjih godina.
"Bit će ključno očuvati tu otpornost usprkos nekim zabrinutostima u vezi s sposobnošću banaka da povećaju kapital. Na primjer, više kamatne stope smanjuju obujam kreditiranja i povećavaju troškove financiranja banaka, što može narušiti njihovu profitabilnost. Nadalje, već postoje znakovi pogoršanja kvalitete imovine u portfeljima kredita izloženim komercijalnim nekretninama, manjim tvrtkama i potrošačkim kreditima. Stoga bi banke mogle morati izdvojiti više sredstava za pokrivanje gubitaka i upravljanje kreditnim rizicima", kažu u ECB-u.
ECB ističe da je u tom kontekstu ključno dovršiti bankovnu uniju i posebno uspostaviti zajedničku europsku shemu osiguranja depozita. Osim toga, dodaje, ranjivosti u sektoru nebančnih financijskih institucija zahtijevaju sveobuhvatan i odlučan politički odgovor kako bi se dodatno povećalo povjerenje u financijski sustav i njegovu sposobnost da izdrži rizike.
