Proteklih mjeseci svjedočili smo monetarnom zaoštravanju kakvo nismo vidjeli odavno, a inflacija, iako usporava, se i dalje odbija u potpunosti potčiniti volji središnjih banaka.
Analitički tim Bloomberg Adrije kaže da središnje banke u regiji upravo zbog toga pred sobom imaju još odluka koje neće biti lake. Neke od država Adria regije pod izravnom su jurisdikcijom Europske središnje banke (ECB), dok neke imaju vlastite monetarne institucije koje umnogome ovise o politici ECB-a.
Najnovije izdanje Adria Insighta bavi se monetarnom politikom eurozone i Adria regije, a cijelu analizu možete pogledati OVDJE.
ECB na raskršću
Središnja banka eurozone nešto je kasnije od Saveznih rezervi počela podizati kamatne stope, a sad mora nastaviti zaoštravati monetarnu politiku ali i pokušati izbjeći preveliki utjecaj na gospodarski rast.
Naši analitičari očekuju da će ECB u lipnju podići kamatne stope za 25 baznih poena, pod uvjetom da inflacija nastavi usporavati.
"Kvantitativno stezanje će monetarnu politiku učiniti još restriktivnijom", napominju analitičari dodajući da će fokus od sada vjerojatno biti upravo na ovom mehanizmu.
Može se reći da bi čak i odluka ECB-a da već u prvoj polovici 2024. počne smanjivati kamatne stope bila opravdana jer bi smanjenje viška likvidnosti kroz kvantitativno stezanje oslabilo pritisak pod kojim se trenutno nalaze središnje banke, navode.
U svakom slučaju ne treba očekivati da će se kamatne stope ponovo naći na razini od prethodnih deset godina, ali neće biti ni visoke kao što su sada, predviđaju analitičari, i dodaju da će se Euribor kamatne stope nalaziti na razini nešto nižoj od kamatne stope na glavne operacije refinanciranja. U ostatku godine ove stope iznosit će oko 3,75 posto.
NBS završila ... Možda
Narodna banka Srbije (NBS) već je napravila pauzu u svojem ciklusu monetarnog zaoštravanja, ostavivši referentnu kamatnu stopu na šest posto. Analitičari zbog toga očekuju da će cijene zaduživanja ostati upravo na ovoj razini.
"Stopa inflacije je u ožujku (nadajmo se) dosegla vrhunac i to zahvaljujući visokoj početnoj vrijednosti iz 2022. godine. Očekujemo još prelijevanja efekata promjene monetarne politike u mjesecima koji slijede", rekli su analitičari.
Dodali su da je također moguće da NBS odluči referentnu kamatnu stopu podići za 25 baznih poena, u kojem slučaju će se proširiti koridor kamatnih stopa, jer očekuju da bi kamatna stopa na depozitne olakšice tada ostala na trenutnoj razini od 4,75 posto.
NBRM stiže NBS
Narodna banka Republike Sjeverne Makedonije (NBRM) ima nešto povoljniju situaciju od NBS jer je inflacija počela padati još u listopadu 2022. godine.
Analitičari Bloomberg Adrije predviđaju da će makedonska središnja monetarna institucija kamatnu stopu morati podići makar još jednom, i to za četvrtinu postotnog poena. Time bi referentna kamatna stopa NBRM dostigla cijene zaduživanja u Srbiji i iznosila bi šest posto.
Usporavanje inflacije daje slobodu NBRM da ne poseže za većim podizanjima stopa, a u sljedećim mjesecima možemo očekivati dalje prelijevanje efekata monetarnog zaoštravanja, što će dodatno smanjiti inflaciju, navode iz našeg analitičkog tima.
Bosna i Hercegovina - specifičan slučaj
U Bosni i Hercegovini primjetna je najveća razina rigidnosti po pitanju kamatnih stopa. U odsustvu domicilnih monetarnih institucija u njihovom punom obujmu, kamatne stope na kredite su vezane uz Euribor ili prosječnu kamatnu stopu na nove depozite, iako je većina njih odobrena uz fiksnu kamatnu stopu.
Odnos između kredita i depozita je 76 odsto, što je i najniža razina u regiji. To sprečava banke da znatnije podignu kamatne stope jer bi to ugrozilo obujam kreditiranja. Što se tiče kreditne aktivnosti, u ožujku je zabilježen porast od 4,5 posto na međugodišnjoj razini, što je u skladu sa širim kretanjima.
Rast je predvodilo veće zaduživanje domaćinstava, ali je i volumen kredita odobrenih privatnim kompanijama uvećan za 3,7 posto na godišnjem nivou.
Banke u boljem položaju od štediša
Već smo spomenuli da se očekuje nastavak kretanja Euribora oko razine od 3,75 posto, a naši analitičari dodaju da se od kamatnih stopa (i na depozite i na kredite) očekuje dalji rast do kraja godine.
Cijene zaduživanja imaju veći potencijal rasta od kamatnih stopa na depozite, kako zbog referentnih kamatnih stopa, tako i zbog viših premija rizika.
"Usporavanje ekopmije prijeti otkrivanjem slabosti u realnom sektoru, što za banke znači veći rizik pri odobravanju kredita", navodi se u posljednjem izdanju Bloomberg Adria Insighta.
.webp){kind=icon}
