Knez: ECB bi već iduće godine mogao spuštati kamatne stope

Europska središnja banka (ECB) počet će spuštati kamatne stope tek kada vidi značajno i održivo usporavanje rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini. Moguće je da se to dogodi već iduće godine, komentirao je glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez, gostujući na HRT-u.

Ponovio je kako ECB neće prestati stezati monetarnu politiku te da će uslijediti barem još jedno povećanje kamatnih stopa od 25 baznih bodova. Središnja banka čeka pad temeljne inflacije, poručio je na početku razgovora.

"To bi bio nužni minimum, što možemo očekivati od njih u narednih nekoliko mjeseci. Oni žele vidjeti da se inflacija stabilno spušta, odnosno da imamo sve niže godišnje stope rasta potrošačkih cijena. Mi smo sad nekoliko mjeseci bili na prekretnici i još uvijek se zapravo taj pad inflacije treba potvrditi. Ono što je zapravo njima najbitnije je temeljna inflacija. Ne one ukupne kategorije po svim kategorijama potrošnje, nego zapravo one koje su najmanje volatilne", ustvrdio je Knez. 

Upozorio je kako će u fokusu ECB-a biti kvantitativno stezanje koje bi se moglo ubrzati. "Ono što oni zapravo žele najviše postići je smanjenje viška likvidnosti koji je sad na značajnim razinama, povijesno najvišim razinama od četiri bilijuna eura. To je na razini eurozone. To je ogroman iznos. Pogotovo kada se uzme u obzir da je on poduplan za vrijeme pandemije", objasnio je. 

Moglo se čuti i kako je ECB donosio odluke o monetarnoj politici i nije paralelno išao s podizanjem kamatnih stopa i kvantitativnim stezanjem jer je imao u vidu stabilnost financijskih sustava, ali i Italiju, čiji bi javni dug lako mogao postati neodrživ.

Knez se osvrnuo i na kamatne stope na kredite za koje je rekao kako neće značajno rasti.

"Referentne kamatne stope su porasle četiri postotna boda, a kamatne stope na kredite nisu porasle četiri posto, porasle su manje. Što je i normalno, s jedne strane imamo značajne viškove likvidnosti, s druge strane potražnja za kreditima je već počela slabiti. To znači da banke se još uvijek s obiljem viška likvidnosti, natječu za manju potražnju prema njihovim proizvodima. Normalno je da onda zapravo i ne povećavaju kamatne stope u tom intenzitetu kao što to vidimo u porastu referentnih stopa. To je zapravo nekakav normalan proces, tako da, ja bih rekao, sigurno ove godine nemojmo očekivati tako značajne poraste kamatnih stopa", objasnio je.

Glavni analitičar Bloomberg Adrije dodao je i kako će banke biti motivirane za dizanje kamatnih stopa na depozite. To je, kako je rekao, oblik kanibalizma. "Imate nekakav višak likvidnosti i onda nudite višu kamatnu stopu na depozite i depoziti se samo preraspodjeljuju unutar sustava. Neka poslovna banka prikupit će depozite ne bi li uročila kod centralne banke, s time ima kratkoročnu zaradu, ali što se dogodi kad se preraspodijele depoziti po višim kamatnim stopama, svi su u načelu u gubitku u jednom trenu."