Europska središnja banka (ECB) udvostručila je svoju ključnu kamatnu stopu na najvišu razinu u više od desetljeća. Središnja banka u četvrtak je drugi put zaredom digla kamate za tri četvrtine boda, kao što se i očekivalo. To kamatnu stopu na depozite, koja je još u srpnju bila ispod nule, sada dovodi na 1,5 posto.
U razgovoru s Andrejom Knezom, glavnim analitičarem Bloomberg Adrije koji se osvrnuo se na posljednje mjere ECB-a saznajemo kako ne postoje jasni pokazatelji koji ukazuju kako je posljednja odluka ECB-a bila glavni pokretač na tržištima. Naime, nakon ECB-ove odluke uslijedile su odgovori s rezultatima poslovanja kompanija poglavito iz Sjedinjenih Američkih Država koja su prikazivala poslovanje za treći kvartal. Usto, objavljen je i snažan makroekonomski podatak, odnosno američki GDP. U konačnici je dan završio rastom određenih dioničkih indeksa i padom nekih drugih.
Svakako je znakovit i odnos eura prema dolaru koji se spustio i to nakon ECB-ovih mjera stezanja referentnih kamatnih stopa. Tržištu predstoji period razmišljanja kako interpretirati posljednje reakcije.
Čitaj više
ECB udvostručio kamatne stope, unatoč prijetnji recesije
Europska središnja banka (ECB) je svoju ključnu kamatnu stopu udvostručila na najvišu razinu u više od desetljeća.
27.10.2022
ECB ključnu kamatnu stopu vjerojatno diže na 1,5 posto
Razgovarat će se i o kvantitativnom stezanju te mogućem ograničavanju dobiti banaka koje pretjerano dižu kamatne stope.
27.10.2022
RBA: Gospodarski rast do 5,8 posto, u 2023. usporavanje na 1,8 posto
Uslijed klizanja eurozone u recesiju, visoke neizvjesnosti u okruženju rata i razmjerno snažnih inflatornih pritisaka.
27.10.2022
Macron i Meloni ECB-u u lice bacaju inflacijsku rukavicu
Veća potrošnja za zaštitu kućanstava od energetske krize može obuzdati ukupnu inflaciju bez izazivanja tržišnih previranja.
27.10.2022
Kako su jučer izvijestili iz ECB-a očekuje se nastavak povećanja kamatnih stopa kako bi se osigurao pravovremeni povratak inflacije na srednjoročnu ciljanju stopu od dva posto. Komentirali smo takve najave s analitičarem koji vjeruje kako nije ostalo previše prostora za velika stezanja, koji vjeruje kako smo vrlo blizu vrhunca takvih mjera. "Mislim kako će ECB povećavati referentne stope za 75 baznih bodova i to će se odvijati barem u još dva koraka. Vrhunac bi mogli očekivati od veljače naredne godine", pojasnio je Knez.
Knez je pokušao pojasniti koliko je vremena potrebno za povratak inflacije na šest posto, jednom kada pređe znamenku od osam posto kolika su predviđanja podataka. Poručuje kako prema projekcijama inflacija u eurozoni bi se trebala vratiti unutar ciljanih dva posto tek u 2025. godini. "ECB u osnovi koristi podizanje referentnih stopa, no ne treba zaboraviti niti druge mehanizme koje imaju na raspolaganju npr. jučer su išli na podizanje kamatnih stopa na tzv. TLTRO kreditne plasmane, plasirane tijekom pandemijske godine. ECB i općenito središnje banke nemaju samo ulogu monetarne politike nego trebaju održavati stabilnost u financijskom sustavu" izjavio je analitičar Bloomberg Adrije.
Tu se prvenstveno misli na talijanske banke koje zbog svoje gospodarske strukture posluju s manjim viškovima likvidnosti u odnosu na sjeverozapadne države eurozone. "Instrument koji bi uistinu bio name of the game je (QT) odnosno povlačenje viškova likvidnosti koji su nastali s tiskanjem novca", rekao je Knez.
Nadalje, znakovito je kako će u svemu proći europska privreda i koliko ECB-ove mjere podizanja kamatnih stopa imaju utjecaja na približavanje privrede recesiji. Naime, kako primjećuje analitički tim Bloomberg Adrije dosadašnje poruke nakon zasjedanja Upravnog vijeća ECB-a bile su decidirane kako gospodarski trendovi neće završiti krajnje u recesiji. No, čini se kako je došlo do promjene takvog raspoloženja. Knez je pojasnio: "Jučer se već spominjalo koliko se materijalizira rizik od recesije. Složio bih se sa stručnjacima da je kontrakcija potrebna. Koliko god to bilo neugodno želimo izbjeći dugi period duge inflacije."
.webp){kind=icon}
