Europska središnja banka (ECB) je svoju ključnu kamatnu stopu udvostručila na najvišu razinu u više od desetljeća.
Središnja banka je u četvrtak drugi put za redom digla kamate za tri četvrtine boda – kao što se i očekivalo. To kamatnu stopu na depozite, koja je još u srpnju bila ispod nule, sada dovodi na 1,5 posto.
Nastavljajući s povećanjem unatoč tome što previranja na energetskom tržištu pogađaju gospodarstvo eurozone, ECB je ponovno potvrdio svoju predanost vraćanju kontrole nad cijenama koje rastu pet puta više od ciljanih dva posto.
Ovaj potez je u skladu s nedavnim tempom Saveznih rezervi, čija je borba s inflacijom počela ranije, potaknuvši rast dolara prema euru. Kanada je, pak, ulagače u srijedu uhvatila na krivoj nozi usporivši brzinu svojeg monetarnog stezanja, dok njeno gospodarstvo koketira s padom.
"Inflacija je i dalje previsoka i ostat će iznad ciljane razine dulje vrijeme", stoji u priopćenju ECB-a. "Upravno vijeće donijelo je današnju odluku i očekuje daljnje povećanje kamatnih stopa kako bi osiguralo pravovremeni povratak inflacije na njezinu srednjoročnu ciljanu stopu od dva posto."
Tržišta novca neznatno su smanjila prognoze povećanja kamatnih stopa, pa očekuju 56 baznih bodova stezanja u prosincu, u odnosu na 58 baznih bodova ranije.
Dužnosnici su također pooštrili uvjete za više od dva bilijuna eura ultrajeftinih zajmova bankama iz razdoblja pandemije poznatim kao TLTRO. Sporazumi su postali problematični nakon što su nedavna brza povećanja kamatnih stopa bankama omogućila deponiranje TLTRO gotovine na račune ECB-a i ostvarenje prihoda bez rizika.
Retroaktivno mijenjanje uvjeta nosi pravne rizike i moglo bi banke učiniti opreznima prema sličnim ponudama u budućnosti, potkopavajući njihovu učinkovitost. Glavni financijski direktor Deutsche Banka James von Moltke je u srijedu rekao kako bi bio "razočaran" ako bi se uvjeti prilagodili, budući da su banke u dobroj vjeri potpisale ugovor kako bi nastavile protok kredita.
Dužnosnici također smanjuju kamate koje plaćaju na rezerve koje banke moraju držati u ECB-u kako bi odgovarale stopi depozita.
Dok predsjednica Christine Lagarde s kolegama zaoštrava monetarnu politiku po stopama koje su ranije ove godine bile nezamislive, fokus prelazi na pitanje koliko se visoko troškovi zaduživanja mogu podići dok se kućanstva bore s rastućim računima za grijanje i kreditima.
Neki su dužnosnici javno naznačili da potez od četvrtka možda nije posljednji te veličine i to je tema o kojoj će se Lagarde propitati novinari na konferenciji u 14:45 po lokalnom vremenu. Analitičari koje je anketirao Bloomberg smatraju da će kamatna stopa na depozite doseći vrhunac od 2,5 posto u ožujku, iako očekuju da će se tempo povećanja nakon ovog mjeseca smanjiti.
Bit će teško odrediti odgovarajuću dozu monetarnog pooštravanja. Dok su cijene prirodnog plina, koje su skočile nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, pale za više od dvije trećine od ljeta, dužnosnici su zabrinuti da se inflacija širi na robe i usluge te da bi zbog toga mogla i dalje rasti.
Štoviše, političari se počinju suprotstavljati brzorastućim troškovima zaduživanja dok njihova gospodarstva popuštaju pod teretom energetske krize. Nova talijanska premijerka Giorgia Meloni iskoristila je svoj prvi govor u parlamentu da kritizira povećanje stopa, dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron također prigovarao.
Povećanja ECB-a na kraju će biti dopunjena naporima da se preokrene kupnja obveznica koja je bila dio poticajnog odgovora na nedavne krize. Počela je rasprava o smanjenju duga od pet bilijuna eura – tzv. kvantitativnom stezanju – iako se konkretne mjere ne očekuju do sljedeće godine.
---Uz pomoć Angele Cullen, Jamesa Regana, Veronice Ek, Jasmine Kuzmanović, Dare Doyle, Bena Sillsa, Brycea Baschuka, Bastiana Benratha, Harumija Ichikure, Kristiana Siedenburga, Jamesa Hiraija, Alessandra Migliaccia, Craiga Stirlinga, Zoe Schneeweiss, Andrewa Langleya, Alexey Anishchuk i Wouta Vergauwena.
.webp){kind=icon}
