.webp){kind=icon}
Hrvatske banke ove bi godine mogle zaraditi barem pola milijarde eura dodatnog kamatnog prihoda zahvaljujući instrumentima Europske središnje banke (ECB).
Vidi se to već u rezultatima poslovanja Zagrebačke banke (Zaba) za prvo tromjesečje, prema kojima je najveća hrvatska banka ostvarila 34 milijuna eura kamatnog prihoda po osnovi deponiranja sredstava kod Hrvatske narodne banke (HNB), zasigurno u okviru ECB-ova instrumenta prekonoćnog depozita. Zaba je inače ostvarila porast neto dobiti od 26 milijuna eura ili 32 posto u odnosu na prvo tromjesečje 2022. godine. Dio rasta dolazi od indeksacije kredita zasad više referentne kamatne stope, no pojedinačno je najveći efekt ipak imao kamatni prihod od deponiranja sredstava kod HNB-a.
Hrvatska poštanska banka (HPB) je također objavila porast neto dobiti, od otprilike 16 milijuna eura u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine, uz porast neto kamatnog prihoda od oko 18 milijuna eura. HPB sam navodi da porast neto kamatnog prihoda dolazi od porasta referentnih bezrizičnih kamatnjaka ECB-a, no dio efekta je i po osnovi objedinjavanja rezultata s Novom hrvatskom bankom. Slična priča je i s hrvatskom jedinicom Erste Grupe, koja je u prvom kvartalu zabilježila porast neto dobiti od 16 milijuna eura ili 36 posto u odnosu na isti period prošle godine, uz porast neto kamatnog prihoda od 31 milijun eura, odnosno 46 posto.
Čitaj više
HPB rastom kamatnog prihoda ostvario rekordnu dobit
Dobit je značajno viša od dosad najvišeg zabilježenog tromjesečnog rezultata i višestruko viša od istog razdoblja prethodne godine.
26.04.2023
Kamatni šok neočekivano zaobišao Hrvatsku, je li to dobro ili loše
U Hrvatskoj rast prosječnih kamatnih stopa sporiji nego u većini eurozone, neke kamate među najnižima u EU.
24.04.2023
Rast kamata pumpa dobit banaka, potrošači sve teže plaćaju dugove
Amerikanci sve češće kasne s podmirivanjem obaveza po kreditnim karticama i kreditima.
20.04.2023
Bankovne krize nisu neizbježne, problem je u ljudskoj prirodi
Bankama se dopušta da ulažu dugoročno, kao što su krediti i obveznice, dok istodobno primaju depozite koje štediše mogu povući u svakom trenutku.
19.04.2023
Hrvatski bankovni sustav je izrazito likvidan. S omjerom likvidnosne pokrivenosti od oko 240 posto, među najvišima je u eurozoni. Rezultat je to najvećim dijelom HNB-ova kreiranja likvidnosti zadnjih deset i više godina. Do ove godine su banke najveći dio neangažirane likvidnosti "parkirale" u državnim obveznicama i na računu kod HNB-a, pri čemu potonji nije nosio nikakvu kamatu. Primjena ECB-ova instrumentarija na izrazito likvidni sustav kao što je hrvatski predstavlja najbolji mogući raspored karata za banke – banke strukturno godinama te viškove likvidnosti nisu mogle plasirati u kredite jer naprosto nije bilo tolike potražnje za njima. A banke će sada na tim viškovima vrlo dobro zarađivati.
U prva dva mjeseca su prema podacima HNB-a banke na prekonoćnom depozitu držale otprilike 15 milijardi eura. Kada bi taj iznos održale do kraja godine, a ECB bi prema našim očekivanjima do sredine lipnja kroz dva koraka depozitnu stopu povisio za dodatnih 0,5 postotnih bodova, na 3,5 posto, tada procjenjujemo da bi banke ove godine uprihodile oko pola milijarde eura po kamati od regulatora. Usporedbe radi, kada bi banke u poslovanju u ostalim segmentima ostvarile kamatni prihod kao prošle godine, samo bi ta stavka po poslovima sa središnjim bankama omogućila povećanje ukupnih kamatnih prihoda banaka za 30-ak posto u odnosu na prošlu godinu. To je sjajno za banke, ali ne može se isto reći za HNB, čija je neto dobit prošle godine iznosila puno manjih 60-ak milijuna eura i ovaj bi ih efekt trebao povući u crvenu zonu.
Guverner HNB-a Boris Vujčić / Bloomberg Mercury
Tu nije kraj. Banke očigledno već istražuju sve aspekte atraktivnosti ovakvog modela i zasigurno može biti primamljivo skupljati dodatne depozite po nižim stopama te zatim oročavati kod HNB-a. Nakon svih godina de facto nultih kamatnih stopa na depozite, hipotetski bi se danas privatnom sektoru nuđenje depozitnog oročavanja od jedne godine uz kamatnu stopu od primjerice 1,5 posto moglo smatrati vrlo atraktivnim.
Pojednostavljeno, kada bi banka počela prikupljati depozite i ta sredstva usmjerila isključivo na depozit kod HNB-a, tada bi uz spomenuti primjer plaćanja kamate na depozite klijenata imala sjajnu kamatnu maržu od dva posto. Ta se brojka možda ne čini visokom, no treba uzeti u obzir da se deponiranje kod centralne banke smatra praktički bezrizičnim, što podiže atraktivnost cijele transakcije.
U konačnici je paradoksalno da ako se takav model zaista proširi kroz sustav, tada bi cijeli sustav ustvari označio pad profitabilnosti jer bi se depoziti samo prerasporedili među bankama, no po višim kamatnim stopama, i tako "pojeli" kamatne marže.
Konačno, postavlja se pitanje kako središnja banka želi realizirati transmisiju stezanja. Naravno, monetarno stezanje u svrhu obuzdavanja inflacije smatralo bi se uspješnim ako banke plasiraju manje kredita jer su deponirale sredstva kod središnje banke. No banke će apetite za profitom zadovoljiti kroz depozit kod HNB-a, pa neće morati toliko dizati kamatne stope na kredite, što postavlja pitanje o potencijalu uspješnosti monetarnog stezanja.
Kako god, ovakav razvoj događaja još nas više uvjerava da kamatne stope na kredite u narednih nekoliko kvartala neće značajno rasti.
