.webp){kind=icon}
U platnoj bilanci eurozone za ožujak 2023. zabilježen je višak od 31 milijarde eura, što je povećanje od sedam milijardi eura u odnosu na prethodni mjesec. Višak je ostvaren kod roba (41 milijarda eura) i usluga (pet milijardi eura), dok su deficiti zabilježeni kod sekundarnog (14 milijardi eura) i primarnog dohotka (milijardu eura).
U 12 mjeseci do ožujka 2023. je u platnoj bilanci eurozone zabilježen manjak od 76 milijardi eura (0,6 posto BDP-a eurozone), u usporedbi s viškom od 189 milijardi eura (1,5 posto BDP-a) u istom razdoblju lani. Minus je prvenstveno bio potaknut padom prometa roba (od suficita od 181 na deficit od četiri milijarde eura) i padom primarnog dohotka (sa suficita od 49 na deficit od 19 milijardi eura). U manjoj mjeri su na negativnu bilancu utjecali i povećanje deficita sekundarnog dohotka sa 156 na 164 milijarde eura te pad suficita za usluge sa 115 na 111 milijardi eura.
Čitaj više
Vlade i središnje banke ciljano manipulirale Liborom i Euriborom 2008.
BOE i ECB s tri su europske središnje banke i Fedom New Yorka intervenirale u određivanju Libora i Euribora.
22.05.2023
Njemačka strahuje od recesije zbog slabe investitorske perspektive
Europska komisija je ovog tjedna predvidjela rast njemačkog BDP-a od samo 0,2 posto za 2023. godinu.
16.05.2023
ECB zbog teškog prekršaja kaznio Goldman Sachs sa 6,6 mijuna eura
Goldman Sachs Bank Europe prekršio je pravila o izvješćivanju o kreditnom riziku.
16.05.2023
Knez: ECB bi već iduće godine mogao spuštati kamatne stope
ECB neće prestati stezati monetarnu politiku, uslijedit će barem još jedno povećanje kamatnih stopa.
15.05.2023
Što se izravnih ulaganja tiče, rezidenti eurozone su neto dezinvestirali 179 milijardi eura u imovini izvan eurozone u 12 mjeseci do ožujka 2023. godine, nakon neto ulaganja od 109 milijardi eura godinu dana ranije. Nerezidenti su, pak, u istom razdoblju dezinvestirali 328 milijardi eura, nakon investicija od 85 milijardi eura godinu dana ranije.
Monetarna prezentacija platne bilance pokazuje da je neto vanjska imovina monetarno-fiskalnih institucija (MFI) u eurozoni porasla za 39 milijardi eura u 12 mjeseci do ožujka 2023. Ovo povećanje uglavnom je potaknuto neto priljevima iz drugih izvora te suficitom tekućeg i kapitalnog računa. Ta su kretanja djelomično kompenzirana neto odljevima u izravnim i drugim ulaganjima izvan MFI-ja.
U ožujku 2023. se pričuvna imovina Eurosustava povećala na 1,13 bilijuna eura, u odnosu na 1,09 bilijuna u prethodnom mjesecu. Ovo povećanje potaknuto je pozitivnim promjenama cijena (42,8 milijardi eura), prvenstveno za monetarno zlato i, u manjoj mjeri, neto stjecanjima imovine (1,6 milijardi eura) koje su djelomično neutralizirane negativnim promjenama tečaja (7,9 milijardi eura), priopćio je ECB.
