Države članice Europske unije (EU) u petak su odlučile odgoditi konačnu odluku o uvođenju zabrane prodaje novih vozila s motorima na unutarnje izgaranje nakon 2035. godine, objavilo je švedsko predsjedništvo.
Konačnu odluku trebali su donijeti ministri za okoliš koji se sastaju sljedeći tjedan, 7. ožujka, a sada su zamjenici šefova stalnih predstavništava država članica (Coreper I) odlučili odgoditi to za neki kasniji sastanak Vijeća, objavio je glasnogovornik švedskog predsjedanja Vijećem EU-a Daniel Holmberg, ne navodeći razloge za odgodu.
Pregovarači Vijeća EU-a, koje zastupa države članice, i Europskog parlamenta postigli su krajem listopada prošle godine načelni dogovor o uredbi koja predviđa obveznu primjenu nulte stope emisija novih automobila i kombija od 2035. godine, što znači da se od tada više ne bi mogli prodavati novi automobili na benzin i dizel.
Čitaj više
U 2022. zabilježen globalni rast emisija CO2, u EU i Kini pad
Najveći doprinos rastu emisija ugljičnog dioksida došao je iz azijskih zemalja u razvoju, velikim dijelom zbog upotrebe ugljena.
02.03.2023
Uskoro nova pravila za vozače, EK predlaže digitalne vozačke dozvole
EK predložila uvođenje jedinstvene digitalne vozačke dozvole u EU-u.
02.03.2023
EU se neočekivano brzo oslobađa ruskih fosilnih goriva
Ni najoptimističniji analitičari ili dužnosnici nisu predvidjeli da će EU biti tako energetski uspješan u proteklih godinu dana.
26.02.2023
Godina počela osjetnim rastom prodaje novih automobila u Hrvatskoj i u EU-u
U 26 zemalja Europske unije u siječnju je registrirano više od 760 tisuća novih automobila.
21.02.2023
Nakon toga, dogovor je sa svoje strane potvrdio Europski parlament na plenarnoj sjednici 14. veljače te je preostala još konačna odluka Vijeća da bi uredba stupila na snagu. Međutim, u posljednje vrijeme počele su kritike, naročito u Njemačkoj i Italiji, dvama članicama s vrlo jakim automobilskim industrijama, da je postavljeni rok preambiciozan i preuranjen.
Uz Italiju i Njemačku, rezerve prema ovoj uredbi imaju i Poljska i Bugarska. Ako bi Njemačka bila suzdržana, a Italija protiv, u Vijeću ne bilo dovoljno glasova za kvalificiranu većinu. Odluka u Vijeću može se donijeti ako za nju glasa najmanje 15 od 27 država članica, koje imaju najmanje 65 posto stanovništva EU-a.
Ni u Europskom parlamentu nije bilo uvjerljive većine. Za odluku je glasalo 340 zastupnika, 279 bilo je protiv, a 21 zastupnik bio je suzdržan. Uredbu su podržali zastupnici socijaldemokrata, zelenih i liberala.
.webp){kind=icon}
