Dužnosnici ECB-a poručuju: Sporazum s Iranom nije dovoljan za rješavanje energetskog šoka

Dužnosnici Europske središnje banke (ECB) signaliziraju da mirovni sporazum između SAD-a i Irana neće nužno zaustaviti daljnje podizanje kamatnih stopa, čak i ako spriječi izraženije prekoračenje inflacije.

Iako kreatori politika, uključujući predsjednicu Christine Lagarde, pozdravljaju izglede za nastavak isporuke nafte kroz Hormuški tjesnac, navode da je značajna ekonomska šteta već učinjena te ne žale zbog prošlotjedne odluke o povećanju stopa.

"Viši troškovi energije vjerojatno će ostati s nama dulje nego što su se mnogi nadali", izjavio je član Upravnog vijeća Peter Kazimir. "Čak i uz upravo najavljeni mirovni okvir između SAD-a i Irana, šteta na Bliskom istoku ne može se popraviti preko noći."

Glavna zabrinutost leži u tome što će biti potrebno vrijeme za obnovu proizvodnih kapaciteta, popravak infrastrukture i ponovno isplovljavanje brodova. U međuvremenu, napori za obnovu zaliha održat će cijene sirove nafte povišenima.

Rizik za 21 državu eurozone jest taj što tvrtke i radnici reagiraju podizanjem prodajnih cijena i zahtijevanjem viših plaća, što inflaciju drži daleko iznad ciljanih dva posto. Većina analitičara i dalje očekuje da će kreatori politika učiniti više, a trgovci se također klade na barem još jedno povećanje depozitne stope za četvrtinu postotnog boda ove godine, na 2,5 posto.

 

Šansa za mirovni sporazum "smanjuje dio pritiska na ECB", smatra Greg Fuzesi, ekonomist u JP Morganu. "To, međutim, ne znači da je pritisak na povećanje stopa značajnije oslabio."

On i dalje očekuje još jedan korak u rujnu nakon prošlotjednog povećanja te je u bilješci klijentima napisao da su rizici "blago usmjereni prema donošenju i trećeg povećanja" prije kraja godine.

Litavski predstavnik Gediminas Šimkus izjavio je u srijedu u Vilniusu da se "prijenos povećanja cijena energije i drugih sirovina na tržište već dogodio" te da je "barem još jedno povećanje svakako izglednije nego da ga ne bude".

Komentari niza dužnosnika naizgled učvršćuju stav da je dio štete već učinjen.

Guverner portugalske središnje banke Alvaro Santos Pereira ustvrdio je da će biti potrebno vrijeme da se situacija oko energije normalizira. Njegov latvijski kolega Martins Kazaks ukazao je na trend u kojem se višestruki šokovi međusobno prate i nadovezuju jedan na drugi, dodavši da "također vidimo da ovaj trenutačni šok još nije završio".

Predsjednik Bundesbanka Joachim Nagel dodao je da bi mjere fiskalne politike koje istječu, a bile su usmjerene na snižavanje cijena energije, mogle dodatno potaknuti inflaciju u nadolazećim mjesecima.

"Kraj sukoba ne znači nužno i trenutačni kraj šoka", izjavio je u utorak u Dublinu član Upravnog vijeća Gabriel Makhlouf. "Tek treba vidjeti koliko će se brzo opskrbni lanci normalizirati i kako će se prilagoditi cijene energije."

Što kaže Bloomberg Economics?

"Sporazum ne mijenja naš pogled na putanju kamatnih stopa ECB-a i nastavljamo prognozirati povećanje od 25 baznih bodova u rujnu. Ako se hlađenje cijena energije nastavi, međutim, rizici za tu prognozu pomaknuli bi se prema dolje. Neizvjesnost ostaje visoka, a konture bilo kakvog iranskog nuklearnog sporazuma još uvijek su nejasne", navode David Powell i Simona Delle Chiaie.

Cijene nafte pale su ispod 80 dolara po barelu s oko 110 dolara po barelu na vrhuncu rata. Bloomberg Economics predviđa da bi mogle dodatno pasti na raspon od 70 do 75 dolara ako sporazum bude finaliziran i implementiran.

To je još uvijek više nego prije rata, a glavni ekonomist ECB-a Philip Lane izrazio je zabrinutost da trenutačni preokret neće spriječiti snažnije inflacijske pritiske.

"Četiri mjeseca povišenih cijena energije znače da u nadolazećem valu inflacije možemo vidjeti da će ona biti iznad tri posto", rekao je Lane u utorak. "Ove i sljedeće godine bit će neizravnih učinaka na hranu, robu i usluge."

Iako temeljni scenarij ECB-a predviđa pad rasta cijena natrag na ciljanih dva posto u 2028. godini, Laneov omiljeni pokazatelj za provjeru koliko snažno cjenovni pritisci utječu na potrošače – inflacija koja isključuje energiju, ali ne i hranu – premašit će tu stopu barem do kraja te godine.

To bi trebalo signalizirati barem određenu nelagodu za Irca, koji predlaže politiku svojim kolegama kada se Upravno vijeće sastaje radi utvrđivanja stopa.

Glavni europski ekonomist Goldman Sachsa, Jari Stehn, također je istaknuo da je potreba za reakcijom vjerojatno veća za ECB nego za Federalne rezerve (Fed) ili Bank of England, koji se sastaju ovog tjedna. To je zato što je ECB već smanjio stope na neutralnu razinu prije izbijanja iranskog rata te ih mora podići želi li postići učinak hlađenja gospodarstva.

"Povijesno gledano, ECB je također mnogo dosljednije reagirao na energetske šokove", dodao je Stehn. "Kada bi ukupna inflacija značajno porasla iznad cilja od dva posto, ECB bi obično reagirao. To je djelomično zato što, za razliku od Feda, ima samo jedan mandat: stabilnost cijena."

 

Međutim, novi guverner francuske središnje banke, Emmanuel Moulin, pozvao je svoje kolege da poštuju dogovor o tome da se unaprijed ne obvezuju.

"Iako je postojala jednoglasnost oko podizanja kamatnih stopa, postojao je i konsenzus da time ne signaliziramo početak novog ciklusa zaoštravanja", rekao je u intervjuu za Les Echos.

ECB-ov sustav za praćenje plaća, objavljen u srijedu, podupire to stajalište. Sugerira da će rast plaća u eurozoni ubrzati u drugoj polovici ove godine, iako će ostati daleko ispod prethodnih vrhunaca.

Čak i unutar tabora ekonomista postoje oni koji dovode u pitanje potrebu za dodatnim povećanjem stopa ili barem tvrde da bi rujan bio bolje vrijeme za procjenu od srpnja.

"Sporazum bi trebao oduzeti dio zamaha kampanji podizanja stopa povećanjem opcijske vrijednosti čekanja", rekao je Spyros Andreopoulos iz Thin Ice Macroeconomicsa. "Pad cijene nafte ublažit će ukupnu inflaciju i trebao bi pomoći u održavanju usidrenosti inflacijskih očekivanja. To bi trebalo kupiti nešto vremena za čekanje novih informacija."

Sama Lagarde dala je naslutiti da je razgovori o sporazumu neće omesti.

"Ako ove vijesti budu potvrđene razvojem događaja u nadolazećim danima i potpisivanjem memoranduma o razumijevanju, to su dobre vijesti", izjavila je u ponedjeljak na francuskom radiju. "Ali moram suzbiti inflaciju ako se probudi, jer ako inflacija izađe iz boce, njezino vraćanje bit će mnogo teže i skuplje, a dugoročna inflacijska situacija je neprihvatljiva."

 

- Uz pomoć Alice Gledhill i Milde Seputyte