Svjetska utrka u efikasnosti logistike. Kako kotira Hrvatska?

Kada dobro funkcionira, logistika se zanemaruju i o njoj se u dobrim vremenima malo govori. Važnost svjetskih trgovačkih lanaca te brzine i efikasnosti trgovine među državama desetljećima je zanemarivana, upravo zato što je komplicirana globalna trgovačka mreža dobro funkcionirala.

Obilježje ljudske percepcije je što mnoge stvari ne doživljava kao važne ako funkcioniraju bez većih problema. Svjetska trgovina je desetljećima rasla i dobro funkcionirala, omogućavajući ljudima korištenje i konzumaciju stvari koje bi im bile nedostižne da nema međunarodne trgovine.

Svijest o važnosti logistike i trgovinskih mreža naglo je došla u fokus za vrijeme pandemije COVID-19, kada su uvedene brojne restrikcije na međunarodni prijevoz i putovanja.

Da stvar bude gora, Sueski kanal je 2021. blokiran na šest dana zbog nasukavanja kontejnerskog broda, 2023. na nekoliko sati zbog sličnog problema, a 2024. je plovidba bila gotovo sasvim prekinuta zbog raketnog napada hutista.

Svi ti događaji izazvali su velike poremećaje u svjetskoj trgovini. U najkaotičnijim trenucima kompanije koje se bave pomorskim prijevozom nisu znale gdje se kontejneri nalaze. Na vrhuncu pandemije, kada je međunarodna trgovina drastično usporena zbog protupandemijskih mjera, bilo je viška brodskih kontejnera. Suprotan problem pojavio se nakon što je pandemija u većinu svijeta završila.

Unatoč problemima bez presedana i naglom prekidu protoka svjetske trgovine, čije je kompleksnosti malo tko bio svjestan, logistička mreža prebrodila je kaotične godine pandemije i postpandemije. No nastao je novi problem, preslagivanje svjetske trgovine zbog rata u Ukrajini, sankcija Rusiji i, najnovije, trgovinskih ratova koje je SAD objavio ostatku svijeta.

Uslijed svega narasla je važnost efikasnosti transportnih mreža i svijest o njihovoj važnosti za ekonomije svih država svijeta. Logistička otpornost država postala je jedno od važnijih makroekonomskih pitanja, pitanje sigurnosti i predmet analiza.

Mjerenje kvalitete logistike

U središtu tih analiza je Indeks logističkih performansi (LPI), alat koji je Svjetska banka osmislila za mjerenje učinkovitosti i kvalitete logističkog sustava država svijeta. LPI nije samo tablica rezultata nego i barometar trgovinske konkurentnosti, koji mjeri cijeli niz parametara, od carinske učinkovitosti do pouzdanosti prometnih mreža.

Pokrenut 2007. godine, LPI je stvoren usred sve većeg prepoznavanja da je sposobnost zemlje da učinkovito trguje proizvodima preko granica vrlo važna za njen ekonomski napredak. Logistika potpomaže međunarodnu trgovinu, a loši rezultati u tom segmentu mogu postati značajna prepreka gospodarskom razvoju.

S vremenom se razvio iz alata temeljenog na anketama koji se oslanja na subjektivne stavove logističkih stručnjaka u instrument koji sada uključuje kvantitativne podatke i procjene. LPI je državnim tijelima i poslovnim subjektima prozor u snagu nacionalnog logističkog okruženja, prednosti, mane, mogućnosti poboljšanja i implikacije trenutnog stanja.

Kako se mjeri kvaliteta logistike?

Indeks mjeri performanse po državama u šest komponenti: carinjenju, infrastrukturi, međunarodnim pošiljkama, kompetentnosti u logističkim uslugama, praćenju i traganju te pravovremenosti.

Kategorija carinjenja procjenjuje brzinu, jednostavnost i predvidljivost formalnosti koje provode granične i carinske kontrole. Kašnjenja na granici mogu izazvati negativne posljedice u cijelom lancu opskrbe, ali loša granična i carinska kontrola isto tako može dovesti do ulaska zabranjenih, krivotvorenih i opasnih proizvoda na tržište pojedine države, pa su snažne carinske kontrole neophodne. Ipak ne trebaju biti suviše komplicirane, arbitrarne i spore, jer se time usporava i poskupljuje trgovinska razmjena.

Infrastruktura, tj. njena kvaliteta odnosi se na brzinu i pouzdanost transporta i trgovine unutar države, što uključuje ceste, luke, željeznice i IT sustave. Moderna, dobro održavana infrastruktura smanjuje vrijeme prijevoza i troškove, što je čini kamenom temeljcem učinkovite logistike.

Učinkovitost i jednostavnost organiziranja transporta po konkurentnim cijenama ključna je za osiguravanje isplative trgovine. Komponenta međunarodnih pošiljki procjenjuje tržišnu dinamiku i konkurentsko okruženje unutar čega logistički operateri pregovaraju o cijenama i uvjetima usluge.

Osim infrastrukture, stručnost i pouzdanost pružatelja logističkih usluga (uključujući špeditere i carinske posrednike) igraju ključnu ulogu u funkcioniranju međunarodne trgovine. Visokokvalitetne usluge znače manji rizik i povećanu učinkovitost za poduzeća koja se bave međunarodnom trgovinom. Na to se odnosi komponenta kompetentnosti u logističkim uslugama.

Mogućnost praćenja pošiljaka od podrijetla do odredišta postala je nužna u vrijeme digitalizacije. Učinkoviti sustavi praćenja povećavaju transparentnost i grade povjerenje među trgovinskim partnerima.

Pravovremenost je možda najkritičnija dimenzija u današnjem brzom svijetu, a u toj komponenti mjeri se stižu li pošiljke na odredište unutar planiranog ili očekivanog vremenskog okvira. Kašnjenja, čak i ako su kratka, mogu dovesti do lančane reakcije koja će dovesti do lošeg upravljanja zalihama, kašnjenja proizvodnje, manjkova i u konačnici slabijeg zadovoljstva kupaca.

Bogate države imaju najbolju logistiku

Svaka od navedenih komponenti ocjenjuje se na ljestvici od jedan (loša izvedba) do pet (izvrsna izvedba) a ukupni rezultat izveden je je kao ponderirani prosjek. Snažna pozitivna korelacija između Indeksa logističkih performansi (LPI) i BDP-a po stanovniku nije iznenađujuća. Istraživanja pokazuju Pearsonov koeficijent korelacije između 0,65 i 0,8.

To ne znači da će poboljšavanje Indeksa logističkih performansi nužno dovesti do rasta BDP-a nego da su dva pokazatelja povezana u kontekstu šireg ekonomskog razvoja, ali i sugerira da se visoki BDP po stanovniku, tj. visoki standard teško ostvaruje bez poboljšanja u kategorijama koje Indeks logističkih performansi mjeri. Može se reći da je visoka ocjena u LPI-ju istodobno pokazuje razinu ekonomskog razvoja te mu doprinosi.

Najveću ocjenu ima Singapur s ocjenom 4,3, što nije iznenađujuće. Godine 2023. ta je otočka grad-država izvozila 56 tisuća dolara po stanovniku, najviše na svijetu. Međunarodna trgovina osnova je razvoja Singapura i logično je da se ulažu veliki napori za poboljšavanje logistike.

U ostalih najboljih deset dominiraju države iz EU-a, posebno Finska, Danska, Njemačka, Nizozemska i Švicarska s ocjenom 4,1. Ocjenu četiri dijele Austrija, Belgija, Kanada i Hong Kong.

U Adrija regiji je najbolje ocijenjena logistika u Hrvatskoj i Sloveniji (3,3), a slijede je Sjeverna Makedonija (3,1), BiH (tri) i na kraju Srbija (2,8). U svijetu najgoru logistiku imaju Afganistan i Libija, s ocjenom 1,9.

Logistika u regiji

U komponenti carinjenja najbolje su ocijenjena Slovenije (3,4), zatim Sjeverna Makedonija (3,1) pa Hrvatska (tri). Slovenija ima i najbolje ocijenjenu infrastrukturu (3,6), dok Hrvatska i Sjeverna Makedonija imaju ocjenu tri.

Ocjena u kategorijama međunarodnih pošiljki, kompetentnosti pružatelja logističkih usluga i praćenja najbolja je za Hrvatsku, a pravovremenosti za Sjevernu Makedoniju. Srbija je najlošije ocijenjena u regiji za kategorije carinjenja, infrastrukture, kompetentnosti pružatelja logističkih usluga i praćenja, BiH u kategoriji pravovremenosti, a Makedonija u kategoriji međunarodnih pošiljki.

Sve veća važnost logistike

U ovim nesigurnim vremenima preslagivanja međunarodnih odnosa, od političkih do trgovinskih, logistika je važnija nego ikada prije. Do prije nekoliko godina je u svijetu uglavnom bio osiguran relativno neometan promet proizvodima osiguran brojnim multilateralnim sporazumima i međunarodnim organizacijama. Nažalost, doba slobodne trgovine je na zalasku.

Širenje carina, bilateralnih umjesto multilateralnih trgovinskih sporazuma, blokovska podjela svijeta i necarinske trgovinske barijere zakomplicirat će logistiku u cijelom svijetu, pa će veća kvaliteta i efikasnost logističke infrastrukture postati značajna prednost država u sferi novih međunarodnih ekonomskih odnosa.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar