Regionalna elektromobilnost vozi sporo, subvencije 5-10 tisuća eura

Gotovo sve zemlje Adria regije u manjem ili većem iznosu potiču kupnju električnih i hibridnih vozila. Najveće subvencije nudi Hrvatska – u pojedinačnom iznosu od devet tisuća eura po potpuno električnom vozilu. Slijedi Slovenija sa 6,5 tisuća eura, dok Srbija i Bosna i Hercegovina nabavu elektrificiranih vozila subvencioniraju s oko pet tisuća eura. U Sjevernoj Makedoniji subvencija nema.

Cijena izvedbe određenog modela EV-a često je i dvostruko viša od benzinskih i dizelskih varijanti istog vozila. Stoga čak i uz državni novac, ne čudi podatak da u zemljama regije (s kupovnom moći ispod EU-ova prosjeka), udio električnih vozila u ukupnom voznom parku iznosi manje od jedan posto. U elektrifikaciji (po broju električnih vozila i punionica) najdalje je odmakla Slovenija, dok je istovremeno je gotovo u svim zemljama primjetan rast prodaje hibridnih modela automobila. No, elektrificirani automobili mogli bi postati dostupniji zbog sve snažnije konkurencije, prvenstveno prodora kineskih proizvođača na europsko tržište.

Hrvatska: Oporavak prodaje i najveće subvencije dosad

Interes kupaca za električna vozila prošlog prosinca splasnuo za 57,3 posto, dok hibridi bilježe skok od 93 posto. Ukupna prodaja automobila u Hrvatskoj raste. U 2023. godini registrirano je 56.697 novih automobila, što je povećanje od 28,6 posto u odnosu na 2022. godinu.

"To je potvrda oporavka i stabilizacije tržišta. Doduše, to je rezultat i isporuke vozila koja su naručena godinu prije. Ako se po jutru dan poznaje, 2024. će biti dobra godina", procjenjuje Tomislav Miletić, predsjednik udruženja trgovine motornim vozilima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. U ožujku u Hrvatskoj kreće i novi krug državnih subvencija. Opet po metodi 'najbrži prst', od kojeg se uvoznicima diže kosa na glavi, jer ne mogu planirati nabavu. Doduše, ukupni iznos fonda je udvostručen i sada iznosi 15 milijuna eura. Pojedinačne subvencije iznose do devet tisuća eura, ali pritom vrijedi i ograničenje da vozilo za koje ih možete dobiti - smije vrijediti najviše 50 tisuća eura.

"Ne podržavam ovakve poticaje jer su oni vrsta dopinga. Kad budu konzumirani, opet će zakočiti tržište. Model treba mijenjati. Možda bi kupnju trebalo poticati kroz fiskalnu politiku, i da budu dostupni kroz cijelu godinu, a ne jedan dan u godini, dok se ostala 364 dana ništa ne događa", zaključuje Miletić.

Broj javnih punionica za električne automobile u Hrvatskoj daleko je ispod prosjeka najrazvijenijih europskih zemalja. U zemlji naime, postoji 34 punjača na 100 tisuća stanovnika, što je 20 puta manje od primjerice Nizozemske i tri puta manje od prosjeka Europske unije.

Slovenija: Stagnacija interesa za EV-ove

Gotovo svaki deseti prodani osobni automobil u Sloveniji u 2023. bio je električni. Tomaž Kavčič, urednik sadržaja u Avto Briefu, otkrio je u intervjuu za Bloomberg Adria TV da udio Slovenaca koji žele električni automobil ne raste. Barem tako pokazuje istraživanje koje svako tromjesečje provode u suradnji s istraživačkom kućom Valicon među onima koji izražavaju želju za kupnjom automobila u sljedeće tri godine.

Prema posljednjem istraživanju samo 11 posto ispitanika razmišlja o električnim vozilima, što je isti udio kao i u prvom istraživanju 2021. U međuvremenu je udio narastao na 20 posto, objašnjava Kavčič, a viši je postotak i među najmlađima. Vjerojatno je više razloga za generalni pad trenda, od cijene do dosega vožnje s jednim punjenjem, kao i činjenica da ponuda rabljenih električnih automobila nije velika. Problem je i dostupnost punionica, posebice u blokovskim naseljima. Inače, bolje prodajne brojke novih električnih vozila u prošloj godini rezultat su interesa tvrtki. Prema Kavčičevim riječima, dolazak jeftinijih električnih automobila iz Kine svakako će učiniti svoje jer, će u tom segmentu "ti automobili sniziti cijene".

Srbija: Subvencije za električna vozila prepolovljene

Podaci za veljaču pokazuju da je u Srbiji ukupno registrirano 2699 električnih automobila, i oko 18 tisuća hibridnih automobila svih vrsta. Rast postoji, ali u Srbiji EV-ovi i dalje čine oko jedan posto ukupnog voznog parka Srbije. Taj postotak ukazuje na činjenicu da zemlja prilično zaostaje za prosjekom EU-a gdje je taj udio 12-14 posto. 

Subvencije su u odnosu na prošlu godinu i više nego prepolovljene. Konkretno, Srbija će ove godine izdvojiti 1,5 milijuna eura za kupovinu električnih vozila, dok je prošle godine taj iznos bio 3,7 milijuna eura. Boris Ćorović, generalni tajnik Srpske asocijacije uvoznika vozila i dijelova, kaže da će, ako se subvencije povećaju ove godine, prodaja električnih vozila porasti na 400 primjeraka (2023. je taj broj bio 310). 

Po dostupnosti javnih punjača za EV-ove Srbija nije konkurentna u odnosu na Hrvatsku i Sloveniju. "Ako promatramo broj javnih punjača na 100 tisuća stanovnika, u Europi prednjači Norveška s preko 580 punjača, u Njemačkoj je iznad 200, u Sloveniji 39, a u Hrvatskoj preko 40. U Srbiji imamo jedan javni punjač na 100 tisuća stanovnika. Trenutno postoji između 120 i 130 javnih punjača". Ćorović kaže da, ako se uspješno realiziraju projekti koje je najavilo Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, stvari se mogu preokrenuti. "Koliko mi znamo, sada je finalizacija javnog poziva za preuređenje 16 odmorišta na autocestama u zelene stanice gdje ćemo dobiti 160 novih DC brzih punjača. Također, zakonskom regulativom je propisano da sve benzinske pumpe u sljedeće četiri godine moraju imati određeni broj punjača", objašnjava Ćorović. 

BiH: rast uvoza EV-ova i hibrida

Bosna i Hercegovina je u protekloj godini bilježila porast uvoza električnih i hibridnih automobila, uz istovremeno unaprjeđenje infrastrukture za njihovo punjenje. Prema podacima dostavljenim Upravi za neizravno oporezivanje BiH, tijekom 2023. godine uvezeno je 240 električnih automobila, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Haris Muratović, brend menadžer DasWelt Auta i MOON-a, za Bloomberg Adriju ističe da su cijene električnih automobila u Bosni i Hercegovini usklađene s automobilima s unutrašnjim sagorijevanjem. U istom razdoblju vlasnici su za hibridna vozila potrošili oko 97,6 milijuna konvertibilnih marki. Lani je uvezeno 1512 hibridnih vozila, od čega 1150 novih i 362 rabljena. Ovi podaci ukazuju na kontinuirani trend rasta interesa za vozila koja koriste alternativne izvore energije. Muratović ističe važnost ekonomske isplativosti korištenja električnih automobila u odnosu na vozila s unutarnjim izgaranjem: "Za pogon električnih automobila potrošite deset puta manje novca od SUS motora. S druge strane, vaša usluga je 70 posto jeftinija za te automobile. Nema više ulje, bez zamjene filtera, ulja itd."

Makedonija: dominira dizel, električnih oko 0,1 posto

U Makedoniji se i dalje najviše vozi dizel, a građani Makedonije uglavnom posjeduju vozila tipa Volkswagen, pokazuje službena statistika MUP-a za 2022. godinu. Broj registriranih električnih automobila, iako je iz godine u godinu u stalnom porastu, još uvijek je neznatan u ukupnom broju registriranih automobila, odnosno iznosi oko 0,1 posto. Mnogo je razloga, kaže Viktor Mizo, generalni direktor Kostal Makedonije. Ističe da je svakako među razlozima takve statistike standard građana, loša infrastruktura za ovu vrstu vozila kao i cijene. No, Mizo ističe kako Kina sve više prodire na europsko tlo. 

"Kineski proizvođač BYD je službeno prestigao Volkswagen kao najprodavaniji automobilski brend u Kini 2023., što je jasan pokazatelj da je usredotočen na električna vozila. No istovremeno, BYD je i prošle godine izveo Teslu na svjetsku razinu kao najvećeg proizvođača električnih vozila, iako u svojoj paleti vozila ima i električnih plug-in hibridnih vozila. Ono što je vrlo zanimljivo je da nisu koncentrirani samo na kinesko tržište'', kaže Mizo.

Predsjednik BYD-a boravio je u ponedjeljak u Mađarskoj, novoj destinaciji za proizvodnju na europskom tržištu, a u isto vrijeme već planiraju proizvodnju na meksičkom tržištu za prodaju u Americi.

''Vidite koliko su agresivni i koliko razmišljaju o tome kako prevladati potencijalne trgovinske barijere. Odnosno, kako bi eventualno spriječili eventualne trgovinske barijere proizvodnjom u Mađarskoj i Meksiku. A znamo da su te trgovinske barijere najavljene, odnosno da ih Europska unija može nametnuti Kini zbog potencijalnih subvencija. I nadalje bez obzira na to što se dogodi na predsjedničkim izborima u Americi i tu imamo potencijalne trgovinske ratove između Amerike i Kine. Međutim, Kina već razmišlja o tome kako se nositi s tim situacijama'', kaže Mizo.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar