Gems: Personalizirana medicina mijenja paradigme

U novom serijalu Bloomberg Adria - Gems otkrivamo tvrtke koje su skriveni dragulji u Adria regiji. Ove tvrtke trče prema budućnosti, stvaraju proizvode i usluge za druge biznise i tako se čvrsto pozicioniraju na europskom ili svjetskom tržištu. Jelisaveta Lazarević, autorica emisije koja je doktorirala na istraživanju skrivenih šampiona, donosi priče o biznisima iz regije i njihovim formulama za stvaranje globalnog poslovnog uspjeha.

U prvoj epizodi otkriva zagrebačku tvrtku koja predvodi biotehnološku revoluciju u svijetu. Predviđa se da će personalizirana medicina dosegnuti tržišnu vrijednost od gotovo milijardu dolara do 2030. godine. U novoj emisiji Gems upoznat ćemo vas s tvrtkama iz regije koje su lideri u određenoj tržišnoj niši na globalnom, europskom ili regionalnom tržištu.

Personalizirana i precizna medicina ne bi bila moguća bez analize glikana kojom se bavi tvrtka Genos iz Hrvatske. To je najveće svjetsko postrojenje za analizu glikana na svijetu i koristi metode razvijene tijekom 15 godina iskustva u akademskoj zajednici i partnerstvima s klijentima u biotehnološkoj industriji.

Gordan Lauc, osnivač Genosa, kaže da su postali najbolji na svijetu jer su prvi prepoznali potencijal tog područja.

"Mi smo lideri u području koje smo zapravo razvili, a Genos je u zadnjih 15 godina ostvario više od 80 posto ukupne globalne proizvodnje tog polja upravo zato što se prvi počeo time baviti. Velik broj naših ljudi je s nama već 13 godina i zato imamo veliko kumulativno znanje. Mi smo danas najveća grupa za analizu glikana na svijetu, a ono što mislim da je temeljna stvar su ljudi. Naša čarobna formula za održanje liderske pozicije je: mladi pametni ljudi, sloboda i podrška da bi oni mogli raditi najbolje što mogu. Ono što je također vrlo važno jest konkurenta pretvoriti u suradnika", ističe Lauc.

Analiza glikana još uvijek je na marginama moderne znanosti, a naš sugovornik navodi da je razlog tome što su glikani vrlo komplicirani i do prije nešto više od desetljeća nije postojala tehnologija koja bi ih poduprla pa su se znanstvenici fokusirali na gene.

Bloomberg Adria

"Geni sadrže samo mali dio informacija o zdravlju jer su isti od rođenja do smrti. Glikani su vrlo važni biomarkeri, jer na njih utječu geni, epigenetika, okoliš i stil života, a upravo stil života određuje većinu bolesti. No, kada govorimo o razumijevanju biologije, čak i kada je u pitanju genetika samo grebemo po površini, dok o glikanima ne znamo gotovo ništa. Samo smo grebući po površini i dosta naučili o glikanima. Naučili smo da kako ljudi stare imaju sve više propalih glikana, a onda ti glikani potiču razvoj bolesti, a upravo ta dinamika uvelike ovisi o načinu života", kaže Lauc.

UI- tko trči najbrže

Navodi da je primjena tehnologija umjetne inteligencije (UI) u preventivnoj medicini definitivno smjer u kojem se kreće zdravstveni sektor na globalnoj razini.

"Veliki problem medicine je što se svi zaključci temelje na pretpostavci da postoji standardna osoba, a svaki je čovjek drugačiji. Danas se krećemo prema mjerenju stotina tisuća parametara kako bismo mogli predvidjeti odgovor određenog pacijenta na terapiju ili intervenciju. Ne možemo sagledati sve te parametre i moramo koristiti alate za njihovu interpretaciju. UI je samo jedan alat i kao takav nam definitivno treba", kaže Lauc.

Kad je riječ o budućnosti medicine i zdravstva, Lauc navodi da je nije lako predvidjeti jer s jedne strane velikim farmaceutskim tvrtkama ne idu u prilog da ljudi budu zdravi, a s druge strane troškovi liječenja su sve zdravstvene sustave najbogatijih zemalja doveli na rub bankrota.

"Teško je predvidjeti čiji će interes prevagnuti, ali bolest je veliki trošak ne samo zbog liječenja nego i zbog izgubljenog rada i manje produktivnosti. Produžimo li zdrav život svakog čovjeka na planetu za godinu dana, globalni BDP povećao bi se za 380 tisuća bilijuna dolara", ističe naš sugovornik.

-- Cijelu emisiju pogledajte u videu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar