.webp){kind=icon}
Hoće li zakonske promjene koje se u Hrvatskoj uskoro primjenjuju omogućiti mirovinskim fondovima ulaganja koja će garantirati veće prinose?
Mogu li osiguranici biti zadovoljni prinosima od niti 15 posto dok benchmark indeks CROBEX na godišnjoj razini postiže 28 posto?
Ovu temu smo otvorili s Vedranom Pribičević, predsjednicom Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.
Čitaj više
Prenapuhane cijene nekretnina počet će se korigirati
Analitičari očekuju pad cijena nekretnina u Adria regiji u 2024. za oko pet posto.
11.01.2024
Hrvatska i dalje u vrhu EU-a po rastu cijena nekretnina unatoč padu na razini eurozone
Hrvatska je i u prvom i drugom kvartalu bila rekorder po godišnjem rastu cijena u EU, i to 13,7 i 14 posto.
10.01.2024
Obvezni mirovinski fondovi nadoknadili prošlogodišnje gubitke
Neto imovina obveznih mirovinskih fondova krajem lipnja 2023. iznosila je 18,9 milijardi eura.
24.07.2023
Šef švedskog mirovinskog fonda dobio otkaz zbog ulaganja u Silicon Valley Bank
Zbog pretjeranog izlaganja specijaliziranim američkim bankama u problemima, fond Alecta izgubio je oko dvije milijarde dolara.
11.04.2023
Mirovinici su nanišanili nekretnine kao klasu imovine u koju misle investirati. Što će to značiti za buduće prinose, a što za tržište nekretnina?
Investiranje u nekretnine je popularno među fondovima u svijetu. Sinergija niskih kamatnih stopa, rastućih najamnina i obilja kapitala zadnjih godina značilo je da institucionalni investitori koji ulaze u tu klasu imovine mogu očekivati veće prinose nego drugdje. Takva potražnja može dovesti do rasta cijena. To može biti dobro za postojeće vlasnike, ali i otežati onima koji tek žele doći na to tržište. A može se dogoditi i da oni stabiliziraju tržište jer oni ulaze na dulji rok. Za Hrvatsku to znači da bi oni mogli ući u poslovne nekretnine i logističke centre jer je kod nas tržište stambenih nekretnina relativno neuređeno.
Što se krije iz takozvanih alternativnih fondova i što je cilj otvaranja prema tom segmentu?
Mirovinci su i prije mogli investirati u alternativne investicijske fondove. Prije su mogli, sada će morati. Nismo sigurni što točno time dobijaju. Tek trebamo dobiti uredbe da bi se definirali fondovi koji mogu dobiti državnu garanciju. To bi moglo značiti velikom broju igrača da uđu na tržište, ali i da se sve svede na jednog igrača. U svakom slučaju novina i Hrvatska je po tome prva.
U izmjene se ide uz jaku polemiku o isplativosti drugog stupa. Jedna strana kaže pogledajte koliko ljudi seli u jednostupnu mirovinu, druga kaže isplativost drugog stupa tek će se pokazati jer je potreban dulji rok štednje. Tko je u pravu?
Niti jedni nisu u pravu jer formula po kojoj idete u mirovinu tjera ljude da se okrenu prvom stupu. Sada se ovim izmjenama to dokida. Država ovu grešku sada ispravlja.
OMF A upravljanja svega 418 milijuna, a OMF B preko 17 milijardi. Je li to odraz odabira osiguranika ili defaultne preraspodjele u OMF B? Možemo li govoriti o golemoj propuštenoj dobiti zbog toga?
Upravljanje imovinom je također problem. Mirovinski fondovi su obvezni i jednom kada ljudi postanu članovi nemaju pojma kojeg su fonda i koje kategorije članovi. Tome se može doskočiti na različite načine. Ljudi trenutno nemaju razloga uopće razmišljati o tome.
S&P 500 je u 2023. porastao 23 posto, CROBEX 28 posto, a Mirex A nominalno 15, realno deset posto. Je li to dobar rezultat i može li se to uopće uspoređivati?
Prije svega to jesu kruške i jabuke jer su spomenuti indeksi dionički, a mirovinci moraju ulagati i u obveznice, ali to govori da im se treba omogućiti veću izloženost dioničkom tržištu što je i bila jedna od preporuka OECD-a. Potrebno je povećati izloženost ne samo dionicama nego i geografski. Hrvatska je malo tržište i nakon što smo se otvorili euru nema razloga da se mirovinci ne okrenu većem tržištu. Rizičnije ulaganje treba otvoriti kao mogućnost, ali ukupnu izloženost riziku ipak imati na oku.
-- Cijeli intervju, pogledajte u videu.
