.webp){kind=icon}
Hrvatsko gospodarstvo bi u 2024. godini, prema procjeni analitičara Bloomberg Adrije, trebalo rasti 2,7 posto, i to na temelju snažne osobne potrošnje, rasta plaća i mirovina uoči superizborne godine, ali i snažnih državnih investicija zahvaljujući europskim fondovima. Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca, u razgovoru za Bloomberg Adria TV kao glavne pokretače rasta za hrvatsko gospodarstvo ističe pozitivne pomake po pitanju rasta produktivnosti.
"To se prije svega se vidi u Hrvatskoj koja je kao nova članica europodručja prema rastu produktivnosti po radnom satu (…) prvi put na (…) razdoblju od oko tri godine pretekla prosjek Istočne Europe. To je veliki pomak. Dakle, tu je glavni preduvjet za održivi rast plaća, za koje znamo da su u Hrvatskoj u odnosu na eurozonu nekoliko puta niže u određenim sektorima i ono na čemu Hrvatska, pa i regija, treba raditi", kaže Stojić.
Stojić navodi da bi, prema istraživanju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, do 2030. Hrvatska trebala izgubiti 14 posto radne snage.
Čitaj više
Hrvatska bi se u idućih godinu dana mogla dokopati kreditnog rejtinga A-
Hrvatska ima povoljnu fiskalnu poziciju uz snažan pad udjela javnog duga u BDP-u u zadnje dvije godine.
09.10.2023
Hrvoje Stojić: Plaće mogu snažnije rasti, ekonomija to može podnijeti
Lanjski te ovogodišnji snažan rast plaća ima uporište u produktivnosti rada.
26.05.2023
Zaposlenost u eurozoni blago raste, Hrvatska bolja od prosjeka
U Hrvatskoj je zaposlenost kvartalno rasla jedan posto, a godišnje 1,9 posto.
07.12.2023
Direktori hotela otkrili čime pokušavaju zadržati domaće radnike
Iako većina turističkih kompanija kaže da želi zaposliti domaće ljude, takvu radnu snagu sve je teže pronaći.
30.11.2023
"S jedne strane je to posljedica niskog nataliteta, ali s obzirom na to da je Hrvatska sada integrirana u Europsku uniju, otvaraju se bolje mogućnosti za mobilnu radnu snagu i ona bez problema ide preko granice koje de facto više nema. Dakle tržište rada, tu se ne smijemo zavaravati, već dugo vremena nije više lokalno, ono je europsko i na europskom tržištu rada vlada nesmiljena konkurencija za svakog kvalitetnog radnika. Ona se događa još u školskoj dobi, pa možete vidjeti da se u nizu razvijenih članica Europske unije već za vrijeme fakulteta nude prilično povoljni subvencionirani programi za studiranje."
Nakon što je uspješno refinancirala obveznicu od milijardu i pol američkih dolara, Hrvatskoj na naplatu iduće godine dolaze još četiri milijarde eura, najviše u proteklih nekoliko godina. Naš sugovornik ne misli da će to biti problem, ako se iznos stavi u kontekst gospodarskog rasta."
Kad pogledamo Hrvatske bruto potrebe za financiranjem, one su, mjereno udjelom u BDP-u, na najnižoj razini još od 2008. godine, zadnjih gotovo 15 godina. Kada bi potencijalno došlo do pogoršavanja uvjeta financiranja periferiji europodručja, onda možemo tu računati s jedne strane na ECB-ov mehanizam protiv fragmentiranosti i s druge strane možemo početi napokon koristiti dužničku komponentu tih pandemijskih fondova i tako slijediti trošak našeg financiranja bliže trošku EU-ova fundinga, sažima Stojić.
Navodi da u 2024. očekuje niže kamatne stope zbog dva glavna čimbenika. Očekuje da će se inflacija u eurozoni stabilizirati te da će ECB brzo reagirati, a vidi i daljnji potencijal od 50-ak baznih bodova kompresije na hrvatskom spreadu te dodaje kako bi Hrvatska najkasnije početkom 2025. mogla zaslužiti ulazak u kreditni rejting A.
-- Cijeli razgovor pogledajte u videu.
