Nakon desetljeća zapuštanja, slijede godine ulaganja u željeznicu

Desetljeće željeznica je pred nama, poručio je nedavno potpredsjednik Vlade i ministar prometa i infrastrukture Oleg Butković. To je začinio izjavom da se u Hrvatskoj trenutačno u željeznicu ulaže više od milijardu eura. Kritičari bi rekli da je krajnje vrijeme.

Naime, zbog izuzetno lošeg stanja pruga, vlakovi u Hrvatskoj voze prosječnom brzinom od 50 kilometara na sat (toliko su vozile lokomotive Britanskih željeznica u 1830-ima). Od Zagreba do Rijeke putnički vlakovi voze gotovo šest sati, a podaci za drugi kvartal 2023. pokazuju da je teretni prijevoz u padu od sedam posto na godišnjoj razini. O najavljenoj željezničkoj renesansi u emisiji Zoomin na Bloomberg Adria TV razgovarali smo s Marijanom Ćužićem, članom uprave državne HŽ Infrastrukture, Petrom Glavašem, njegovim pandanom iz privatnog teretnog prijevoznika ENNA Transporta i stručnjakom za željeznicu Tomislavom Mlinarićem sa Zagrebačkog sveučilišta. 

Ćužić tumači da se u sljedećih 10-ak godina očekuje 6,2 milijardi eura ulaganja u željezničku infrastrukturu u Hrvatskoj. 

"Trenutačno je u tijeku 27 manjih i većih projekata vrijednih oko milijardu eura. Fokusirani smo u smislu tih radova na dva osnovna pravca – od Rijeke do mađarske granice, i od slovenske do srpske granice. Od svih ovih sredstava koje mi ulažemo, 60 posto dolazi iz europskih investicijskih fondova, a 40 posto iz nekih drugih izvora. Od europskog novca, 85 posto je bespovratno. Tu je i 900 milijuna eura vlastitog kreditnog zaduženja kod Europske investicijske banke koji će se iskoristiti za regionalne i lokalne pruge, koje su važne kao i koridorske pruge jer omogućuju fluktuaciju radnika iz manjih u veća središta", objašnjava Ćuzić.

Bloomberg Adria

Mlinarić, inače prorektor za inovacije i transfer tehnologije sa Sveučilišta u Zagrebu, ističe da nije potpuno jasna isplativost golemih ulaganja u određene pruge.

"Mi u ovom trenutku investiramo ogromna sredstva u sjeverni krak riječkog pravca, a problem niske propusnosti pruge postoji na južnom dijelu od Ogulina prema Rijeci, no tu se ništa ne radi", kaže.

Podsjeća i da su rokovi završetka nekih strateški važnih pruga na europskim koridorima odavno probijeni. Jedna od takvih je Dugo Selo–Križevci, projekt vrijedan 220 milijuna eura. Riječ je pruzi koja se gradi još od srpnja 2016. godine, a rok za korištenje bespovratnih sredstava fondova Europske unije je 31. prosinca 2023. godine. S obzirom na to da radovi dotad neće biti dovršeni, ukupni iznos subvencije iz Bruxellesa umanjen je za oko 40 milijuna eura, a njih će morati platiti hrvatski porezni obveznici. Ćužić objašnjava da je izvođač radova imao financijskih problema, ali uvjerava da će taj projekt biti realiziran do 2025. godine.

Manje je poznato da u Hrvatskoj posluje i 19 privatnih operatera u teretnom željezničkom prijevozu. Jedan od njih je i ENNA Transport, čiji član uprave Petar Glavaš podržava ulaganja u željezničku infrastrukturu, no s obzirom na to da se radi o projektima čija će realizacija potrajati više od 10 godina, ističe da je u međuvremenu potrebno pronaći međurješenje. 

"Mi kao privatni prijevoznici imamo velike fiksne troškove, lokomotive i vagone za usluge koje pružamo. Te usluge nemaju zadovoljavajuću razinu kvalitete koju željeznica mora pružiti sukladno Zakonu o željeznici. Zbog loše usluge koju pruža HŽ Infrastruktura, kvaliteta naše usluge prema krajnjem klijentu se smanjuje. Zato smo protiv HŽ Infrastrukture pokrenuli čak i spor u kojem smo tražili refundiranje troškova koji nam se pojavljuju", ističe Glavaš. 

Vlakovi danas voze prosječnom brzinom od 50 kilometara na sat |  Depositphotos

Ipak, zasad ništa od povrata troškova privatnim prijevoznicima.  Spor je okončan tako što je HAKOM samo odlučio da HŽ Infrastruktura uvede standard kvalitete pruga. 

"Što se tiče subvencije, odnosno umanjivanja naknade za prijevoznike, to je nešto o čemu tek treba sjesti i razgovarati s nadležnim ministarstvom", dodaje Ćužić. 

Hrvatska je od 1995. do 2021. godine u autoceste uložila 13,3 milijarde eura, a u željeznicu dvije milijarde eura. Niska razina ulaganja u prugu dovela je do srozavanja prosječne brzine na hrvatskim prugama na svega 50-ak kilometara na sat, što je na razini lokomotiva prije 200 godina. Putnički vlak od Zagreba do Rijeke putuje pet do šest sati, dok automobilom treba oko sat i pol. 

Mlinarić ističe da ne treba pretvarati HŽ Infrastrukturu (koja je upravitelj željezničke infrastrukture) u građevinskog poduzetnika. Objašnjava da europska praksa govori da na čelu investicijskog ciklusa ne treba biti krovna željeznička tvrtka, nego posebna agencija koja će se baviti samo ulaganjima. Kao dodatni problem naglašava činjenicu da se na natječaje za radove ne mogu javljati tvrtke kćeri HŽ Infrastrukture (Pružne građevine, itd, op. a.).

Kao jedan od najznačajnijih privatnih željezničkih projekata u Hrvatskoj ističe se Rijeka Gateway kontejnerski terminal koji će biti najsuvremeniji u ovom dijelu Europe i glavna ulazna točka u Hrvatsku i na tržišta zaleđa. Radovi su počeli prošlog mjeseca, a terminal bi trebao biti operativan 2025. godine. Iza tog projekta stoji partnerstvo Mærsk grupe i ENNA Logica i ulaganje vrijedno 380 milijuna eura. 

Cijeli razgovor pogledajte u videu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar