.webp){kind=icon}
Nakon ponovne blokade ukrajinskih crnomorskih luka Hrvatska je Ukrajini ponudila izvoz žitarica u svijet preko svojih riječnih i morskih luka. Politički je to razumljiva odluka, ali ne i gospodarski – poručuje Vlado Čondić, član uprave PP Orahovica i predsjednik udruženja poljoprivede pri HGK.
"Iz pozicije proizvođača to je dosta loša odluka. Jer je teško vjerovati, ako će žito i uljarice ići preko Vukovara ili Solina, dakle, to su jedine pozicije u Hrvatskoj gdje se može voziti brodovima... ne može nas nitko uvjeriti da dio robe neće završiti na hrvatskom tržištu i u regiji. To će imati još jedan negativan utjecaj i dovesti do pada cijena naših proizvoda, tj. primarne proizvodnje žitarica i uljarica. S obzirom na to da je ova godina teška, to će još dodatno otežati situaciju proizvođača i mi stoga u svakom slučaju ne podržavamo takvu odluku. U principu nas nitko i nije ni pitao. Vjerojatno nas i ne mora pitati. Ali u svakom slučaju loša odluka za primarne proizvođače u Republici Hrvatskoj“, kaže Čondić.
Svoju tezu potkrepljuje podatkom da je u prvih četiri mjeseca 2023., u odnosu na usporedivo razdoblje prošle godinu, iz Ukrajine u Hrvatsku ušlo šest puta više žitarica (1,2 milijuna tona vs. 6 milijuna tona). Već to je, kaže, značajno srušilo domaće tržište.
Pad cijena hrane u maloprodaji u Hrvatskoj Čondić očekuje tek u prvoj polovini iduće godine. Objašnjava da je razloga za to nekoliko. Prvi je svakako što u Hrvatskoj gotovo da ne postoji klasična diskontna prodaja na maloprodajnom tržištu. Lanci poput Lidla (koji je u Njemačkoj diskontni lanac i nudi niže cijene od ostalih maloprodajnih lanaca na tržištu) u Hrvatskoj cjenovno prati market-lidere poput Konzuma. Drugi problem su veći troškovi logistike, a treći turistička sezona koja i dalje generira snažnu potražnju.
Našeg sugovornika kao iskusnog menadžera pitamo i kako gleda na aktualni Zakon o trgovini, odnosno zabranu rada nedjeljom. "Protiv sam zabrane rada", odgovara Čondić. Smatra da rad treba dozvoliti, a ljude pošteno platiti, pogotovo u zemlji koja je gospodarski fokusirana na usklužni sektor, a ne na industriju. Procjenjuje da su najugroženiji mali poduzetnici ovim zakonom izgubili oko 20 posto ukupnih prihoda.
Cijeli razgovor pogledajte u videu.
